Oko 200 parlamentaraca iz 53 države učesnice OEBS-a okupilo se na dvodnevnoj Palamentarnoj konferenciji u Istanbulu gde su raspravljali o načinima jačanja dijaloga, unapređenju trgovine zasnovane na pravilima i zaštite života u eri neizvjesnosti.

Na svečanom otvaranju Parlamentarne konferencije na temu: „OEBS 50 godina nakon Helsinkija: revitalizacija multilateralizma kroz dijalog i saradnju“, prisutnima su se obratili Pere Hoan Pons (Pere Joan Pons), predsjednik PS OEBS-a, Selami Altinok, šef turske delegacije pri PS OEBS-u, Feridun H.Sinirlioglu, generalni sekretar OEBS-a, kao i Numan Kurtulmus, predsjednik Velike narodne skupštine Turske.

Kako je saopšteno iz Skupštine Crne Gore, apelovano je na intenzivniji angažman u suočavanju sa složenim izazovima u regionu OEBS-a. N

“Naglasili su da svi pregovori koji se tiču mira u Ukrajini moraju uključiti Kijev, te apelovali na postizanje dugoročnog mira na Bliskom istoku. Istakli su pozitivne iskorake u domenu bezbjednosti, pozdravljajući normalizaciju odnosa Jermenije i Azerbejdžana, uz podsjećanje da politički dijalog ostaje najmoćnije sredstvo za rješavanje konflikata”, navedeno je u saopštenju.

Uvodno izlaganje tokom prve sesije na temu: “Usaglašavanje različitih perspektiva: jačanje dijaloga, medijacije i povjerenja u eri neizvjesnosti”, imali su ambasadorka Helga Marija Šmid (Helga Maria Schmid), predsjednica Evropskog instituta za mir kao i David Harland, izvršni direktor Centra za humanitarni dijalog.

Članica crnogorske delegacije Jevrosima Pejovi pozvala je prisutne da se vrate osnovnim temeljima OEBS-a, te podsjetila da je ova organizacija oduvijek spriječavala sukobe kroz dijalog, te da predstavlja zajednicu koja štiti ljudska prava i platformu koja jača mir kroz demokratiju.

Drugu sesiju otvorila je potpredsjednica PS OEBS-a Gudrun Kugler, a uvodna izlaganja na temu jačanja globalne trgovine zasnovane na pravilima, očuvanja pravednosti, povezanosti i održivog rasta imali su Mustafa Ege Jazgan (Mustafa Ege Yazgan), rektor Istanbulskog Bilgi univerziteta i direktor Centra za finansijske studije, Matijas Korman (Mathias Cormann), generalni sekretar Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, Azaj Gulijev (Azay Guliyev), predsjednik Odbora za ekonomska pitanja, nauku, tehnologiju i životnu sredinu kao i Bakit Džusupov (Bakyt Dzhusupov), koordinator OEBS-a za ekonomske i aktivnosti životne sredine.

Poslanik Amer Smailović je naglasio da trgovina treba da bude predvidiva i transparentna ističući da ulaganja u infrastrukturu, transport i digitalne platforme stvaraju mogućnosti za cijeli region, a naročito za Zapadni Balkan.

Uazao je da u fokusu mora biti održivi rast, te da zelenu tranziciju treba posmatrati kao šansu za saradnju.

Treću sesiju obilježila je diskusija na temu: ”Ljudsko dostojanstvo na prvom mjestu: zaštita života, prava kao i podrška porodicama i zajednicama” sa fokusom na rastuće humanitarne i društvene izazove. Delegatima su se u okviru ove teme obratili Gema Koneli (Gemma Connelli), šefica Odsjeka za ocjenu, monitoring i planiranje u Kancelariji UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja, Šebnen Akćapar (Sebnem Akcapar), profesor na Univerzitetu društvenih nauka kao i Paolo Marki, (Paolo Marchi) predstavnik UNICEF-a u Turskoj.

Tokom jesenjeg zasijedanja održana je sastanak Ad hok odbora za borbu protiv terorizma na temu: “Sprečavanje radikalizacije mladih i ekstremizma u školama”. Bilo je riječi i o naporima Turske u borbi protiv terorizma, sa kojim je učesnike upoznala Ozlem Akpinar Ćam (Ozlem Akpinar Cam) iz Kabineta Predsjednika Turske. Članica ovog Odbora, poslanica Jevrosima Pejović, uz osvrt na temu, najavila je i održavanje sastanka ovog tijela u Podgorici, naredne godine.

Na marginama zasijedanja održan je panel na temu: “Istina pod prijetnjom: uloga parlamentaraca u očuvanju bezbjednosti novinara”.

Učesnica panela bila je poslanica Jevrosima Pejović koja je ocijenila da je sloboda medija jedan od najosjetljivijih pokazatelja demokratskog napretka društva.

Uz osvrt na stanje u crnogorskom društvu, poslanica Pejović je istakla ključne preporuke u pravcu postizanja bezbjednosti novinara koje obuhvataju efikasne istrage prijetnji i napada na novinare, jačanje socioekonomske zaštite novinara, kao i promovisanje medijskog pluralizma.

Posljednjeg dana održan je Mediteranski forum gdje se diskutovalo o aktuelnim političkim, bezbjednosnim i humanitarnim prilikama u regionu Bliskog istoka, uz analizu ključnih faktora koji oblikuju budući razvoj događaja.