Bećirović je Soreka i ambasadore detaljno informisao i upozorio na, kako je rekao, opasne udare na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustav BiH, od rukovodstva bh entiteta Republika Srpska (RS), prenosi Radio Slobodna Evropa RSE.

Tokom sastanka, Bećirović je zatražio hitno i odlučno djelovanje međunarodne zajednice, uključujući i povećanje broja vojnika snaga Evropske unije u BiH – EUFOR-a, kako bi se, kako je rekao, spriječilo antidejtonsko i antiustavno djelovanje koje može imati nesagledive posljedice.

Istakao je da je ključno da EUFOR efikasno i odlučno provodi svoju misiju u Bosni i Hercegovini, te da zbog pogoršane sigurnosne situacije rasporedi i rezervne snage na ključnim strateškim područjima.

Temeljni zadaci EUFOR-a su očuvanje nezavisnosti, suvereniteta i državnih granica Bosne i Hercegovine, kao i kontinuirana podrška visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Bećirović je naglasio kako je bitno poslati poruku da će na eventualni pokušaj ugrožavanja mira i sigurnosti organi države Bosne i Hercegovine, NATO i EUFOR odgovoriti odlučno i na način koji bude potreban, s ciljem zaštite mira i države.

Bećirović je naveo da je danas Ustavnom sudu BiH podnio zahtjeve za ocjenu ustavnosti zakona i drugih akata kojima su organi bh entiteta RS brutalno prekršili norme iz Ustava BiH.

Dva dana ranije su članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić uputili zahtjev za održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Istakli su tada da je potrebno sagledati najnovije unutrašnjopolitičke okolnosti u državi, imajući u vidu napade organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kao i dužnost državnih institucija da zaštite ustavni poredak Bosne i Hercegovine, te mir i stabilnost.

Skupština bh entiteta Republika Srpska je prošle sedmice, nakon prvostepene presude Sudu BiH predsjedniku RS Miloradu Dodiku, usvojila četiri neustavna zakona. Među njima su zakon o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, te Državne agencije za istrage (SIPA) i zaštitu na teritoriji RS.

Usvojene su i izmjene Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.