Predsjednik Milanović papi je darovao Misal po zakonu rimskog dvora, prvu hrvatsku štampanu knjigu, i pozvao ga u Hrvatsku.
Milanović pozvao Papu u Hrvatsku
“Na susretu s Papom nije bilo riječi o politici, nimalo. Migranti su tema kojom se Papa bavi. Razgovor je bio ugodan”, izjavio je Milanović nakon susreta s Lavom XIV.
Potvrdio je da je Papu pozvao u Hrvatsku, te da mu je uručen formalni poziv te je, kako kaže, reagovao dobro.
“To je papa, nije regrutacija za talent šou. Nećete nikad čuti od Pape da kaže – dolazim. Doći će, ja mislim da će doći u Hrvatsku”, dodao je Milanović.
Na dodatno pitanje novinara odgovorio je da to temelji na procjeni.
“Nemojte biti razočarani ako ne dođe”, poručuje Milanović.
Na pitanje razlikuje li se Lav XIV. od svojih prethodnika rekao je da “Zasad mi se čini da je ovo Papa koji se neće nimalo baviti politikom na način na koji su to ponekad znali činiti njegovi prethodnici. To ne držim pogrešnim – ali mislim da je on drugačiji i da se neće dati uvući u to”.
Na pitanje novinara o beatifikaciji kardinala Stepinca Milanović je odgovorio da je to interna stvar Crkve.
“Koncept svetosti je nešto u što se ja nimalo ne razumijem i o tome ne mogu govoriti. Poklon Papi – prva hrvatska štampana knjiga”, ističe Milanović.
Hrvatski je predsjednik Lavu XIV. darovao Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483., prvu hrvatsku štampanu knjigu koja je izdana samo 28 godina nakon prve evropske štampane knjige, Gutenbergove Biblije. Prema Milanovićevim riječima, on je od pape dobio “prigodan lijepi dar”.
Ta je inkunabula prva evropska knjiga koja nije štampana latiničnim slovima, na uglatoj glagoljici i na hrvatskom jeziku. Datum njene štampe, 22. februar, proglašen je i Danom Nacionalne i univerzitetske knjižnice u Zagrebu, a i za logotip te institucije izabrano je slovo uglate glagoljice ‘Iže’ preuzeto upravo iz Misala.
S Parolinom o položaju Hrvata u BiH, o Stepincu ni riječi
Milanović se sastao s državnim sekretarom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom s kojim je razgovarao o stanju u regiji i položaju Hrvata u BiH. U razgovoru su istaknuti tradicionalno dobri odnosi Hrvatske i Svete Stolice.
Što se tiče o pitanja o kojima je još bilo riječi, Milanović je kazao kako ne može pričati detalje. Odgovorio je da goruće teme Ukrajine i Gaze nisu bile tema, te da o kanonizaciji kardinala Stepinca “uopšte nije bilo riječi”.
Što se tiče BiH, ponovio je kako “imamo i dalje situaciju da jedan većinski narod bira predstavnika drugog naroda i to je dosad napravljeno 4 puta i to su četiri teške povrede propisa, i ako se to ne onemogući, tako će se nastaviti. To je i normativno nezakonito, to tako ne može biti, ali prolazi.”
Govoreći i dalje o BiH, rekao je da je moguće da će se na tom pitanju morati raditi s američkom administracijom, ali se upitao “kakve veze ima BiH sa SAD-om.”
To je Evropa, a i drevna hrvatska postojbina, i ne samo hrvatska. To je stvar za evropske poslove, naglasio je.
Na pitanje je li se razgovaralo o Kosovu, Milanović je ponovio da Vatikan nije priznao Kosovo, rekavši da je Sveta Stolica “vrlo konzervativna u tim stvarima” kao što Kosovo nije priznalo ni pet zemalja Evropske unije, “svaka iz nekih svojih razloga.”
Posjeta Papinskom hrvatskom zavodu svetog Jeronima
Predsjednik Zoran Milanović posjetio je i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima gdje se susreo s hrvatskim studentima katoličkih univerziteta u Rimu. Radi se o najstarijoj hrvatskoj instituciji izvan Hrvatske koja u kontinuitetu djeluje više od 500 godina.
Uz to što služi hrvatskim sveštenicima na poslijediplomskim studijima na katoličkim univerzitetima u Rimu, ta institucija usmjerena je i na očuvanje hrvatskog identiteta i kulture. Uz zavod, kojem je rektor od 2020. Marko Đurin, stoji i Hrvatska crkva sv. Jeronima.
Rektor Papinskog zavoda: Svi vjerujemo da će Lav XIV. doći u Hrvatsku
Svi vjerujemo da će do posjete pape Lava XIV. Hrvatskoj doći u narednim godinama, rekao je rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima Marko Đurin, nakon što je tu instituciju na kraju službenog boravka u Vatikanu posjetio i hrvatski predsjednik koji je ranije Papi uručio službeni poziv za posjetu Hrvatskoj.
“Svi se nadamo da će se to dogoditi, teško je reći kada, ali vjerujem u sljedećim godinama”, kazao je novinarima rektor Đurin, koji je od 2020. na čelu najstarije hrvatske institucije izvan Hrvatske, koja u kontinuitetu djeluje više od 500 godina.
Drago nam je da je predsjednik došao ovamo, u sklopu posjete Svetoj Stolici, da je uključio i našu instituciju u svojoj posjeti i prosvjedočio blizinu koju mi kao hrvatski narod imamo sa Svetom Stolicom i Svetim Ocem, kazao je, dodajući da mu je uvijek drago kada zavod posjete oni koji vode našu državu.
Istaknuo je da je kroz Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima od 1901. od kada postoji u sadašnjoj formi prošlo petstotinjak hrvatskih sveštenika.
Danas imamo dobar dio biskupa u Hrvatskoj i BiH, pa i veliki dio profesora na teološkim fakultetima koji su bili sveštenici i studenti u Rimu i članovi našeg zavoda, rekao je, nazivajući ga ‘kućom’ u kojoj se formiraju hrvatski sveštenici i spremaju na buduće službe u domovini.
