Po njegovim riječima, više od 9.500 ljudi sa prostora bivše Jugoslavije još se vodi kao nestalo, iako su prošle decenije od ratnih sukoba i raspada države.

“Zagreb i Priština ne žele da sarađuju, ni da postupaju u skladu sa državnim sporazumima”, tvrdi Odalović.

“Mi nećemo stati, ni odustati”, kazao je Odalović na konferenciji povodom Međunarodnog dana nestalih.

Zamjenik predsjednice Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora Jugoslavije Duško Čelić kritikovao je državne organe što još nije donijet zakon o nestalima.

“Srbija je jedina zemlja u regionu koja je bila pogođena ratovima devedesetih, a nije donijela Zakon o nestalim licima”, kazao je Čelić.

Pomoćnica u Komesarijatu za migracije i izbjeglice, Bojana Ćirić, rekla je da će zaposleni u toj ustanovi učiniti sve šta je u njihovoj moći kako bi porodice nestalih dočekale dan kada će moći dostojanstveno da sahrane svoje najmilije.

“Komesarijat za izbjeglice upućuje apel svima koji su uključeni u proces traženja nestalih da se maksimalno angažuju kako bi porodice mogle da nađu svoj mir i dobiju odgovore”, kazala je Ćirić.

Vlade zemalja regiona međusobno se optužuju da ne rade dovoljno na pronalaženju nestalih i da nijesu spremne za saradnju.

Tokom ratova devedesetih u bivšoj SFRJ nestalo je više od 35.000 osoba, prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.

Prema posljednjim javno objavljenim podacima Komiteta iz 2024. godine, sudbina gotovo 10.000 nestalih osoba nije utvrđena.

Ocenjuju da je to posljedica sporog procesa ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka, ali i nespremnosti vlasti zemalja regiona da otvore vojne i civilne arhive.