“Govorimo o veoma udaljenom ostrvu na Bahamima”, rekla je koautorka studije Nataša Vosnik, biolog sa Federalnog univerziteta Parana u Brazilu, za Science News.
Farmaceutski proizvodi i druge supstance dospijevaju u morska staništa, a dok su se ranija istraživanja bavila njihovim uticajem na beskičmenjake i košljoribe, ajkule su uglavnom bile zapostavljene.
Zbog toga su Vosnik i njene kolege uhvatili 85 ajkula iz pet vrsta u blizini ostrva Eleutera na Bahamima. Istraživači su pretpostavili da je turizam u tom tropskom regionu doveo do povećanog zagađenja koje utiče na živa bića koja naseljavaju lokalne vode.
Tim je uzeo uzorke krvi životinja, a zatim ih pustio nazad u more i potom analizirao uzorke na prisustvo oko 20 različitih supstanci, uključujući antibiotike, antidepresive i opioide.
Analiza je pokazala da je kod 28 ajkula iz tri vrste – karipske grebenske ajkule, sive tigar ajkule i limun ajkule – pronađen mjerljiv nivo barem jedne od četiri supstance: kokaina, kofeina i ljekova protiv bolova diklofenaka i paracetamola.
Nedavna analiza otpadnih voda sa ostrva Nantaket pokazala je izuzetno visoke nivoe metabolita kokaina u novembru i decembru i do tri puta više od nacionalnog prosjeka, prenosi Smithsonian Magazine.
“Iako otkrivanje kokaina, kao ilegalne supstance, odmah privlači pažnju, široko rasprostranjeno prisustvo kofeina i farmaceutika u krvi mnogih analiziranih ajkula podjednako je alarmantno. Riječ je o legalnim supstancama koje se rutinski konzumiraju i često zanemaruju, ali njihov uticaj na životnu sredinu je očigledan. To ukazuje na potrebu da preispitamo čak i naše najnormalnije navike”, navela je Vosnik u mejlu za CBS News.
Ovo nije prvi put da Vosnik pronalazi zagađivače kod morskih predatora. U ranijem istraživanju ona i dio istog tima otkrili su kokain kod ajkula u blizini Rio de Žaneira u Brazilu. Međutim, u toj studiji iz 2024. analizirana su jetra i mišićno tkivo, dok krv odražava skoriju izloženost drogama.
Podaci su takođe pokazali da ajkule sa kontaminiranom krvlju imaju promjene u pojedinim biološkim markerima, što može ukazivati na način funkcionisanja tkiva. Iako istraživači ne znaju da li su te promjene štetne, smatraju da bi mogle dovesti do promjena u ponašanju.
“Naša primarna briga nije povećana agresivnost prema ljudima, već potencijalne posljedice po zdravlje i stabilnost populacija ajkula”, rekla je Vosnik za CBS News.
“Hronična izloženost ovim supstancama koje potiču od ljudi, od kojih mnoge nemaju prirodni pandan u morskim sistemima, može imati negativne efekte koji su još nedovoljno razumljivi”.
Ovo istraživanje dolazi nekoliko godina nakon dokumentarca “Cocaine Sharks”, u kojem su naučnici sprovodili eksperimente kako bi vidjeli kako ajkule u Florida Kizu reaguju na stimulans sličan kokainu. Na primjer, istraživače je zanimalo da li bi životinje tražile stimulans umjesto hrane, izjavila je okeanografkinja Trejsi Fanara sa Univerziteta Floride, koja je učestvovala u produkciji emisije, za CBS News 2023.
Kako je dodala, istraživače je na rad podstakla činjenica da velika količina kokaina koja se transportuje ka Sjedinjenim Državama, dijelom završava i na obalama Floride.
“Cilj studije bio je da se utvrdi da li je ovo istraživačko pitanje vrijedno daljeg proučavanja. I rekla bih da jeste“, rekla je Fanara.





















