Istraživači ističu sličnosti u dizajnu proizvoda, marketinškim strategijama i potencijalu za zavisnost između UPF-ova i duvana, prenosi Guardian.

UPF-ovi, uključujući gazirana pića, čipseve i kekse, često sadrže emulgatore, vještačke boje i arome, a industrija ih projektuje tako da podstiču prekomjernu i ponovljenu potrošnju.

Autori studije navode da marketinške tvrdnje poput “bez šećera” ili “niskog sadržaja masti” predstavljaju oblik “zdravstvenog pranja” sličnog propagandi filtera za cigarete 1950-ih.

“Mnogi UPF-ovi dijele više karakteristika sa cigaretama nego sa minimalno prerađenim voćem ili povrćem i stoga zahtijevaju regulaciju srazmjernu rizicima za javno zdravlje koje predstavljaju”, zaključili su istraživači u radu objavljenom u časopisu “Milbank Quarterly”.

Profesorka i klinički psiholog specijalizovan za zavisnosti, Ešli Girhart, istakla je iskustva svojih pacijenata.

“Osjećaju zavisnost od ovih proizvoda, žude za njima, znaju da su štetni, ali ne mogu da prestanu – slično kao sa cigaretama”, rekla je ona.

Autori sugerišu da bi regulacija mogla da uključi ograničenja marketinga, parnice i strukturne intervencije, uz fokus na odgovornost industrije, a ne samo pojedinca, što je strategija koja je bila primijenjena u kontroli duvana.

Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da poređenje može da bude pretjerano, jer UPF-ovi ne izazivaju farmakološku zavisnost kao nikotin.

Ključno je, kako ističu, da se razdvoje štetni efekti koji proizlaze iz samih proizvoda od onih koji nastaju zbog zamjenjivanja cjelovite, nutritivno bogate hrane.

Direktor “Amref Health Africa”, Gitindži Gitahi, ističe da rastuća konzumacija UPF-ova stavlja dodatni pritisak na zdravstvene sisteme, posebno u zemljama sa slabijom regulacijom.

“Bez javno vođenih intervencija, rizikujemo kolaps zdravstvenih sistema zbog nezaraznih bolesti”, rekao je on.