Međutim, zdravo srce ne zavisi samo o onome što jedemo: važni su i san, te upravljanje stresom. Doktori upozoravaju da postoji još jedna navika koja može imati negativan učinak na srce, a mnogi je praktikuju svakog dana.

Kardiolozi tvrde da je riječ o dugom sjedenju nakon ručka, navici koja je posebno česta kod ljudi koji rade za računarom ili provode popodne u sjedilačkim aktivnostima.

“Čak i ako vježbate ujutro, dugo popodnevno sjedenje usporava cirkulaciju, povisuje šećer u krvi i opterećuje krvne žile”, upozorava kardiolog dr. Ragavendra Baliga za Parade.

Dr. Khashayar Hematpour, takođe kardiolog, dodaje da dugo sjedenje bez kretanja može usporiti protok krvi, povećati rizik od visokog pritiska, nakupljanja plaka i dugoročno dovesti do lošije kontrole tjelesne težine i šećera u krvi.

“Kratke aktivnosti poboljšavaju kontrolu glukoze nakon obroka, smanjuju trigliceride i snižavaju tlak”

Dugotrajno sjedenje povezano je i s ozbiljnijim rizicima: jedno dugoročno istraživanje pokazalo je da su muškarci koji su sedmično sjedili više od 23 sata imali 64 posto do 82 posto veći rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti u odnosu na one koji su sjedili manje od 11 sati. Zbog toga oba kardiologa preporučuju da se nakon ručka uvede kratka šetnja, idealno od 10 do 15 minuta, jer je hodanje više puta znanstveno povezano s poboljšanjem zdravlja srca.

Dr. Baliga ističe: “Kratke aktivnosti poboljšavaju kontrolu glukoze nakon obroka, smanjuju trigliceride i snižavaju tlak – poput resetiranja srca i metabolizma.”

Za one koji ne mogu otići u šetnju, oba kardiologa predlažu kratke pauze od dvije do tri minute kako bi se ustali i istegnuli, idealno svakih 30 do 60 minuta.

Dr. Hematpour objašnjava: “Uključivanjem kratkih pauza za ustajanje, istezanje ili hodanje tokom dana, može se poboljšati kardiovaskularno zdravlje i smanjiti rizik povezan s dugotrajnim sjedenjem.”

Što više kretanja uključimo u dan, to bolje, a pozitivni učinci obično se osjete i na tijelu i na raspoloženju, prenosi Index.hr.