Francuski predsjednik Emanuel Makron bio je domaćin video-samita evropskih lidera i predstavnika Evropske komisije, na kojem se razgovaralo o zaštiti djece na internetu.
“Cilj ovog sastanka je bila pre svega koordinacija između različitih inicijativa da se ojača bezbjednost djece na internetu i da se ograniči pristup djeci društvenim mrežama. Postoji inicijativa da to bude za mlađe od 15 ili 16 godina”, kaže dopisnik RTS-a iz Brisela Dušan Gajić.
Ukazuje da se razlikuju ideje zemalja članica.
“U prvom planu su najviše bile do sada Francuska i Španija, ali Grčka je nedavno najavila zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina, a na ovom samitu bilo je dvanaest zemalja plus Evropska komisija”, dodaje Gajić.
Prema ocjeni učesnika, sve je više saglasnosti da prekomjerno korišćenje društvenih mreža negativno utiče na djecu.
“Postoji rastući konsenzus da je pretjerani boravak djece na društvenim mrežama nešto što negativno utiče na njihov psihološki i mentalni razvoj i otuda inicijativa da se to ograniči. Takođe, pominje se i zavisnički dizajn društvenih mreža koji ima negativne efekte”, kaže Gajić.
Međutim, jedno od pitanja koje se postavlja je kako tehnički to sprovesti i kako izbjeći da u svakoj zemlji postoje drugačija pravila za pristup internetu.
“Količina vremena koju naša djeca provode gledajući u ekrane nikada nije bila veća. To je vrijeme koje ne provode na igralištu sa svojim vršnjacima. Što više vremena provode onlajn, veća je vjerovatnoća da će biti izloženi štetnom i ilegalnom sadržaju, kao i zlostavljanju od strane onlajn predatora. Ovo okruženje ne koristi mladim umovima u razvoju. Dijelim brige roditelja koji nemaju odgovarajuća rješenja za zaštitu svoje djece. Na roditeljima je da odgajaju svoju djecu, a ne na internet platformama”, poručila je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije.
Kako će aplikacija funkcionisati
Evropska komisija predstavila je tehničko rješenje, aplikaciju koja bi trebalo uskoro da bude operativna i dostupna svim zemljama članicama i korisnicima. Planirano je da se prilikom registracije na internet platformama koriste lični dokumenti i tehnologija prepoznavanja lica.
“Ona je prvenstveno bila zamišljena da maloljetnicima onemogući pristup određenim sadržajima za odrasle na internetu, ali bi mogla da se koristi i za moguću i najavljenu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 ili 16 godina”, dodaje Gajić.
U Evropskoj komisiji smatraju da će time biti otklonjena ključna prepreka.
“Platforme više neće imati izgovor da ne primjenjuju ograničenja, jer tehničko rješenje sada postoji. Ostaje da se vidi kako će se inicijative između zemalja članica koordinisati u narednom periodu”, poručuje Gajić.
Zakonski okviri – ali i brojne nedoumice
Edukatorka o bezbjednosti djece na internetu Katarina Jonev ističe da se o ovoj temi mora govoriti bez senzacionalizma.
“Mediji su poprilično bombastično dočekali ovu vijest. Međutim, moramo biti izuzetno oprezni kada je ova situacija u pitanju”, kaže Jonev.
Iako su usvojeni određeni akti koji se tiču sprečavanja digitalnog nasilja, Jonev ukazuje da oni još nisu obavezujući i da otvaraju brojna pitanja.
“Konstantno pričamo da mora da se pokaže dokument da bi se pristupilo društvenim mrežama. Ali šta ćemo sa djecom koja nemaju ta dokumenta, koja imaju manje od 18 godina? Gdje nestaju ti podaci? Evropska unija kaže mi ne želimo da znamo ko je sa druge strane te fotografije našeg pasoša i lične karte. Dovoljna nam je fotografija zvaničnog dokumenta, ali ipak negdje naši podaci idu. Kako će to biti, između ostalog, regulisano”, pita Jonev.
Ukazuje da je pitanje da li će anonimnost, koja je jedna od odlika današnjeg interneta, onda uopšte postojati.
“Ovdje je cilj ne ko je sa druge strane ekrana, nego koliko osoba ima godina. Mora bolje da se definiše ovaj uzrast, prije svega manje od 18 godina. Pritom ograničiti internet koji je danas jedna od osnovnih ljudskih prava. Internet nisu samo negativne stvari koje nam dolaze iz virtuelnog sveta. Internet nama služi za edukaciju, za umrežavanje, za postizanje nekih vještina i znanja koja djeci jesu nužna za 21. vijek, tako da treba biti pažljiv”, naglašava Jonev.
Bez saradnje velikih kompanija nema rezultata
Prema njenim riječima, uspjeh ove mjere direktno zavisi i od tehnoloških giganata.
“Bez podrške velikih IT kompanija, kao što su Meta, TikTok i Snepčet, ova priča može veoma lako da padne u vodu, a pitanje je koliko ove velike kompanije žele da izađu u susret normativnim aktima Evropske unije”, upozorava Jonev.
Kao primjer navela je Australiju, koja je uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
“Djeca su našla alternativne pravce kako da budu sastavni učesnici virtuelnog svijeta i otišli su na platforme koje su poprilično nebezbjedne. Mi mislimo da su TikTok, Instagram, Snapčat najveće zlo koje našu djecu može da zakači na internetu, nažalost postoje platforme koje su mnogo nebezbjednije, gdje je sadržaj poprilično surov, nasilan, agresivan i brutalan. Djeca tek nisu za takav sadržaj spremna. Ali su prosto našli te alternativne pravce i društvene mreže gdje oni sada imaju profile i gdje nema nikakve provjere, nema cenzure, nema kontrole, nema bezbjednosti”, kaže Jonev.
“Zabrane su mač sa dvije oštrice”
Na pitanje šta je efikasnije – zabrane ili edukacija, odgovor je jasan – ključ je u roditeljima.
“Nema ili-ili. I jedno i drugo je podjednako bitno, ali praksa pokazuje da su nama potrebni roditelji. Ne zabrane. Zakoni su uvijek nešto što nam je nužno potrebno da bismo znali red, rad i disciplinu, ali nama su potrebni roditelji koji će preuzeti mnogo odgovorniju ulogu u digitalnom vaspitanju svoje djece”, ističe Jonev.
Dodaje i da zabrane često nemaju željeni efekat.
“Zabrane su mač sa dvije oštrice. Djeca su digitalno pismena i uvijek će naći način da ih zaobiđu. Ali dijete koje je osviješćeno, koje je potkovano znanjem i predznanjem, dijete koje ima dobro povjerenje sa roditeljem – uvijek će znati kako da izbjegne rizične situacije, kako da se pravilno postavi, kome da prijavi nasilje i roditelj koji će biti sigurniji zapravo da njegovo dijete zna kako da pliva u virtuelnom svijetu”, poručuje Jonev.
