Jedan od glavnih faktora je stres. Kada smo pod pritiskom, organizam luči kortizol i taj hormon podstiče taloženje masnoće u predjelu stomaka. Nekada je to bio zaštitni mehanizam za čuvanje energije u kriznim situacijama, ali danas nam često stvara problem.

Pretjeran unos kalorija, posebno kroz rafinisane šećere i industrijski prerađenu hranu, doprinosi stvaranju visceralne masti, odnosno masnoće koja se skuplja oko unutrašnjih organa. Upravo ta vrsta masnoće povezana je s većim rizikom od dijabetesa tipa 2 i srčanih oboljenja.

Nedovoljno kretanja dodatno pogoršava stanje. Kada tijelo ne troši dovoljno energije, višak kalorija se skladišti, a stomak je jedno od mjesta gdje se to najčešće dešava. Uz to, loš san može poremetiti hormone koji regulišu glad i sitost, pa dolazi do većeg unosa hrane.

I genetika ima svoj uticaj, jer su neki ljudi prirodno skloniji nakupljanju masnoće u predjelu stomaka. S godinama metabolizam usporava, a hormonalne promjene, naročito kod žena u menopauzi, dodatno pogoduju taloženju masnih naslaga.

Važno je razlikovati vrste masnoće. Potkožna masnoća, koja se nalazi ispod kože, manje je rizična, dok je visceralna masnoća oko organa opasnija po zdravlje.

Smanjenje masnoće na stomaku traži kombinaciju pravilne ishrane, redovne fizičke aktivnosti, kvalitetnog sna i kontrole stresa. Brza rješenja ne postoje, ali uporne i zdrave navike donose rezultate.