Istraživanje, poznato kao Grantova studija, pratilo je 268 diplomaca Harvarda od 1939. do 1944. godine, a rezultati su otkrili ključne prakse za ispunjen život.

„Grantova studija otkrila je da postoji sedam navika koje rezultiraju time da su pojedinci srećni i dobrog zdravlja u starijem dobu, umjesto da završe tužni i bolesni“, navodi se u harvardskom kursu o sreći.

Prestanak pušenja

Dobro je poznato da pušenje nosi brojne zdravstvene rizike i može značajno skratiti životni vijek.

Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ova navika izaziva čitav niz bolesti, uključujući rak, srčane bolesti, moždani udar, HOBP, dijabetes tipa 2 i autoimune probleme poput reumatoidnog artritisa. Zato ne iznenađuje što je izbjegavanje ili prestanak pušenja jedan od ključnih koraka ka boljem zdravlju i kvalitetnijem životu.

Umjerenost u konzumiranju alkohola

Izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola pozitivno utiče na život, štiteći i fizičko i mentalno zdravlje. Odgovorno pijenje ili potpuna apstinencija donose bolji san, viši nivo energije i jači imuni sistem.

Na emocionalnom nivou to pomaže u stabilizaciji raspoloženja, smanjenju anksioznosti i poboljšanju fokusa i sposobnosti donošenja odluka.

Održavanje zdrave tjelesne težine

Zdrav način života, koji uključuje uravnoteženu ishranu i redovno vježbanje, ključan je za održavanje optimalne tjelesne težine. To ne samo da čuva zdravlje već i značajno poboljšava opšti kvalitet života i osjećaj sreće.

Kako je za Harvard Gazette još 2001. godine izjavio dr Džordž E. Vajant, jedan od rukovodilaca studije:

„Srećno i zdravo starenje, umjesto tužnog i bolesnog, bar je djelimično pod ličnom kontrolom.“

Redovna fizička aktivnost

Svakodnevna fizička aktivnost, čak i ako je riječ o samo 30 minuta brze šetnje, može drastično poboljšati raspoloženje. Vježbanje podstiče lučenje endorfina, poznatog kao hormon sreće.

To potvrđuje i studija iz 2021. godine objavljena u časopisu Frontiers in Psychology, koja je pokazala da su učesnici već posle četiri nedjelje redovnog vježbanja prijavili znatno viši nivo sreće i zadovoljstva životom.

Prilagodljivost i rješavanje sukoba

Iako su nesuglasice i sukobi neizbježan dio života i međuljudskih odnosa, način na koji se s njima nosimo presudno utiče na naše raspoloženje i sreću.

Razvijanje zdravih strategija suočavanja s problemima vodi ka boljim odnosima s drugima i, na kraju, ispunjenijem životu.

Usvajanje razvojnog načina razmišljanja

Stav s kojim pristupamo životu u velikoj mjeri određuje naše uspjehe. Razvojni način razmišljanja podstiče nas da neprestano radimo na sebi i ličnom razvoju, što direktno doprinosi boljem i srećnijem životu.

Kako se navodi u harvardskom kursu, ključno je ulagati u sebe: „Uložite u obrazovanje ili prakse cjeloživotnog učenja.“

Njegovanje stabilnih odnosa

Jedno od ključnih otkrića 85-godišnje harvardske studije jeste ogroman uticaj koji naši odnosi imaju na zdravlje i sreću. Ulaganje u izgradnju dubokih i podržavajućih veza s partnerom, prijateljima i porodicom pokazalo se presudnim.

Upravo su ti ljudi oslonac u teškim trenucima i izvor radosti. Kako je zaključio Vajant:

„Uz naporan rad i/ili terapiju, naši odnosi s partnerima i naši stilovi suočavanja mogu se promijeniti nabolje. Uspješna starost možda ne leži toliko u našim zvijezdama i genima koliko u nama samima“, kaže on.