Postavlja se pitanje radi li se o normalnoj reakciji organizma na napor ili o signalu koji zahtijeva medicinsku provjeru. Stručnjaci ističu da, iako kratkotrajno otežano disanje pri naporu najčešće nije opasno, postoje situacije u kojima zahtijeva dodatnu pažnju, piše HuffPost.
Fiziološka reakcija na napor
Penjanje predstavlja intenzivnu fizičku aktivnost koja za organizam predstavlja značajno veći napor od hodanja po ravnoj površini. Istraživanja pokazuju da ova aktivnost zahtijeva do devet puta više energije nego sjedenje. Tokom tjelesnog napora povećava se metabolička potreba za kiseonikom, što uzrokuje pojačanu aktivnost srca i pluća kako bi se osiguralo adekvatno snabdjevanje mišića kiseonikom.
“Osjećaj nedostatka vazduha nakon penjanja stepenicama predstavlja normalan fiziološki odgovor. Povećani su zahtjevi pred vašim tijelom, rad je intenzivniji, a time i potreba za kiseonikom”, pojasnila je za HuffPost dr Ketrin Polgirs, prenosi net.hr.
S time se slaže i Karl Erikson, stručnjak za sportsku medicinu iz klinike Mayo, koji dodaje da je takva reakcija očekivana
Kada je zadihanost razlog za zabrinutost?
Iako je zadihanost očekivana reakcija, ključno je prepoznati kada prelazi granice normalnog fiziološkog odgovora. Ako vam je potrebno do dvije minute da normalizujete disanje i nakon toga se osjećate dobro, vjerovatno nema razloga za brigu. Međutim, stručnjaci upozoravaju na nekoliko znakova koji zahtijevaju oprez.
Prvi znak za uzbunu jest ako je zadihanost novonastala pojava ili se njen intenzitet s vremenom pogoršava.
“Najvažnije je ne donositi preuranjene zaključke o teškoj bolesti, ali jednako tako ne treba simptom jednostavno pripisati lošoj tjelesnoj spremi”, ističe dr Pohlgeers. Nagla promjena u kapacitetu podnošenja napora nešto je što ljekari shvaćaju ozbiljno.
Drugi važan pokazatelj je vrijeme potrebno za oporavak.
“Vrijeme oporavka je pouzdan indikator. Normalno je da disanje bude ubrzano minut do dva, ali ako povišeni ritam disanja traje duže od tri minuta, to može biti zabrinjavajuće”, kaže Erikson.
Također, zadihanost se nikada ne smije ignorisati ako je praćena drugim simptomima poput boli u prsima, glavobolje, promjena u vidu, vrtoglavice, osjećaja lupanja srca, mučnine ili oticanja nogu i gležnjeva. Takvi simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme, uključujući srčane i plućne bolesti (poput astme, KOPB-a ili zatajenja srca), anemiju ili bolesti štitne žlijezde.
