Studije pokazuju da ljudi koji piju jednu do tri šoljice kafe dnevno imaju još manji rizik od razvoja poremećaja srčanog ritma, kao što je atrijalna fibrilacija.
Pored toga, kofein može malo pojačati fizičku aktivnost – učesnici studije su u prosjeku prešli 1.000 koraka više danima kada su pili kafu.
Međutim, studija sprovedena na Harvardu pokazala je i drugu stranu medalje. Učesnici su u prosjeku spavali 36 minuta manje danima kada su pili kafu. Nedostatak sna se godinama povezuje sa većim rizikom od srčanih oboljenja.
Takođe je primijećeno blago povećanje takozvanih ventrikularnih kontrakcija – kratkih poremećaja srčanog ritma koje zdrave osobe obično ne primećuju, ali kod pacijenata sa srčanim problemima mogu predstavljati opasnost.
Iako kafa privremeno podiže krvni pritisak, dugoročno se ne smatra uzrokom hipertenzije. Potreban je oprez sa nefiltriranom kafom (kao što je espreso), jer može blago povećati nivo LDL holesterola.
Međutim, naučnici naglašavaju da je ovaj efekat zanemarljiv u poređenju sa ukupnom ishranom.
Osobe koje bi trebalo da bude oprezne
Osobe sa srčanim aritmijama – ako primijetite povećano palpitacije nakon kafe.
Osobe sa srčanim oboljenjima – jer čak i male promene ritma mogu imati posljedice.
Ljudi koji pate od nesanice – pošto je dokazano da kofein skraćuje san.
Starije osobe – koje su sklonije poremećajima srčanog ritma.
Dr DŽ. Majkl Gacijano sa Harvarda ističe da, gledajući ukupne podatke, kafa nema ni izuzetno pozitivan ni izuzetno negativan efekat na srce.
Ako uživate u kafi, nekoliko šoljica dnevno se smatra bezbjednim – sve dok vam ne remeti san i ne dodajete previše šećera i pavlake.











