Srčani udar, odnosno infarkt miokarda, nastaje kada krvni ugrušak zapuši koronarne arterije, prekidajući dotok krvi u deo srčanog mišića.
Glavni uzrok je ateroskleroza – nakupljanje plakova na zidovima krvnih sudova. Bez kiseonika i hranjivih sastojaka, srčani mišić počinje da odumire.
Zato je brzo prepoznavanje simptoma presudno – svaki minut je važan.
Klasični simptomi
- Bol u grudima – osjećaj pečenja, pritiska ili težine, često opisan kao da vam „slon sjedi na prsima“.
- Širenje bola – ka ramenu, ruci (posebno lijevoj), vratu, donjoj vilici ili gornjem stomaku.
- Kratak dah, čak i bez bolova.
- Hladan znoj, mučnina, povraćanje.
- Tjeskoba, neprijatan osjećaj nelagodnosti, vrtoglavica, nepravilno lupanje srca.
Mada, svaka osoba može doživjeti različitu kombinaciju simptoma – nema univerzalnog obrasca, piše pennstate.com.
Razlika između muškaraca i žena
Žene često doživljavaju blaže ili nekarakteristične simptome – umjesto jakog bola, češće osjećaju:
- blagu nelagodu u grudima,
- mučninu, povraćanje,
- vrtoglavicu,
- bol u gornjem dijelu stomaka (epigastrijumu).
Takvi simptomi često se pomisle na probavne smetnje, zbog čega se pomoć traži kasnije.
Šta je tihi srčani udar?
Kod takozvanog „tihog“ ili mini infarkta simptomi su neprimjetni – osjeća se mala nelagoda u grudima, opšta slabost, umor, ili blaga kratkoća daha. Usprkos tome, takvi udari mogu pričiniti ozbiljnu štetu srcu i povećati rizik od daljih komplikacija, piše Cleveland Clinic.
Srčani udar vs. srčani zastoj
Srčani udar – otkaz dotoka krvi, srce i dalje kuca, ali je dio mišića oštećen.
Srčani zastoj – srce prestane da kuca zbog poremećaja ritma, što zahtijeva trenutnu reanimaciju.
Infarkt može da vodi u zastoj, ali ne znači da se svaki udar završava srčanim zastojem.
Prva pomoć pri srčanom udaru
Osoba treba da miruje, u polusjedećem položaju.
Odmah pozovite hitnu pomoć.
Dajte Aspirin (300 mg) da odlomi i proguta – smanjuje rizik od daljeg zgrušavanja krvi.
Ako osoba ima anginu, uzmite njihov nitroglicerin.
Ako osoba ne reaguje – provjerite disanje i puls, započnite reanimaciju po potrebi.
Dijagnostika i bolnički tretman
Anamneza, elektrokardiogram (EKG), krvne pretrage, često i koronarografija.
Tretman uključuje ljekove (antitrombotici, statini, analgetici), kiseonik, mehaničko ili farmakološko otapanje ugruška, stentiranje.
Nakon zahvata: intenzivna njega, obično pet do sedam dana, uz rehabilitaciju.
Prevencija – šta možete da kontrolišete
Ishrana: manje soli (do 6 g dnevno), izbjegavajte trans‑i zasićene masti, jedite više voća i povrća.
Prestanak pušenja – smanjuje rizik za do 50 odsto.
Redovna fizička aktivnost – šetnja, plivanje.
Kontrola bolesti – visok pritisk, holesterol, dijabetes.
Umjeren unos alkohola i kofeina.
Zašto je svaka sekunda važna
Srčani udar je medicinska hitnost.
Ako sumnjate – ne čekajte.
Brza reakcija može spasiti život i smanjiti oštećenje srca.
Dijeljenjem ovih informacija možete učiniti veliku razliku – možda i spasiti nekoga.
