Alkohol utiče na gotovo svaki organski sistem u tijelu, uključujući mišiće i krvne sudove, sistem za varenje, srce i mozak. Posebno utiče na starije osobe, jer već postoji izvjesno opadanje ili slabost većine organskih sistema, prenosi RTS.

Postoji potpuno drugačiji skup faktora rizika po zdravlje kod starijih osoba koje piju.

Ljudi možda ne primjećuju da pića koja su ranije dobro podnosili sada drugačije utiču na njihov mozak i tijelo.

Alkohol može da izazove nove probleme u starijoj dobi – posebno kod osoba starijih od 65 godina – čak i za one koji malo ili povremeno piju. Starije odrasle osobe uglavnom imaju manje mišićne mase i zadržavaju manje vode u tkivima u poređenju sa mlađim ljudima, što može povećati koncentraciju alkohola u krvi, naglašavaju doktori. To znači da je potrebno manje pića da bi se starije osobe osjećale opijeno i povećava se rizik od teških povreda pri padu.

Prema istraživanju doktorke Sare Džo Nikson, starije osobe takođe pokazuju deficite u radnoj memoriji pri nižim koncentracijama alkohola u krvi nego mlađi konzumenti alkohola. U drugoj studiji na kojoj je dr Nikson radila, neki stariji ljudi u simulacijama vožnje imali su probleme poslije manje od jednog pića.

Konzumiranje alkohola može povećati rizik od razvoja hroničnih stanja poput demencije, dijabetesa, raka, hipertenzije i srčanih oboljenja. Ali takođe može pogoršati ishode za većinu starijih osoba koje već žive sa hroničnim bolestima.

Interakcija sa ljekovima takođe ima veliki uticaj. Miješanje alkohola sa ljekovima na recept koje starije osobe obično uzimaju, kao što su oni za liječenje dijabetesa ili hipertenzije, može učiniti ljekove manje efikasnim ili izazvati štetne neželjene efekte, poput čireva ili nepravilnih otkucaja srca. Benzodiazepini, kada se kombinuju sa alkoholom, mogu usporiti disanje i djelovati kao snažan sedativ.

Čak i ljekovi koji se izdaju bez recepta mogu biti opasni. Aspirin, koji neki stariji ljudi uzimaju kako bi smanjili rizik od kardiovaskularnih bolesti (uprkos potencijalnim neželjenim efektima), može dovesti do ozbiljnog gastrointestinalnog krvarenja, za koje su starije osobe već u većem riziku.

Neki stariji odrasli takođe tvrde da se mamurluk pogoršava sa godinama. Iako ne postoje jaki naučni dokazi koji to podržavaju, mamurluk može izgledati gori jer alkohol može pogoršati druge simptome starenja, poput lošeg sna.

Kako smanjiti rizik

Stručnjaci kažu da je konzumacija alkohola među starijim osobama porasla posljednjih godina, iako je trendove teško pratiti van anketa samoprocjene. Nakon decenija pomiješanih poruka o zdravstvenim štetama i koristima alkohola, nedavne studije su jasno pokazale da nijedna količina alkohola nije dobra.

Ali koja je „bezbjedna“ količina pića za stariju grupu? To je teško reći. Dostupne studije koje pokušavaju da utvrde tačno koliko je alkohola potrebno da bi se povećali zdravstveni rizici kod starijih osoba koriste različite kriterijume za umjereno pijenje, što otežava postizanje konsenzusa.

Dr Nikson savjetuje da odrasli stariji od 65 godina ne bi trebalo da konzumiraju više od jednog pića dnevno i ne više od sedam nedjeljno.

Svi stručnjaci naglašavaju da starije osobe treba da obrate pažnju na reakciju svog tijela na alkohol i da prestanu da piju ili smanje konzumiranje ako osjećaju da to više utiče na njihovo fizičko ili kognitivno stanje.

„Odgovor ne mora biti apstinencija“, navodi dr Nikson. Ali zdravo starenje „vjerovatno ne uključuje više pića dnevno za većinu ljudi“.

Zato, ako trenutno ne pijete, nemojte ni počinjati, savjetuju lekari. A ako pijete, budite iskreni sa svojim ljekarom o količini pića koju konzumirate i činite to u bezbjednom okruženju, znajući da vaša tolerancija možda više nije kao što je nekada bila.