Samo u 2022. godini od posljedica tih bolesti umrlo je 19 miliona ljudi širom svijeta. Iako genetika ima važnu ulogu, odluke koje donosimo u kuhinji mogu znatno smanjiti ili povećati rizik od srčanih bolesti.

Zdravlje počinje uravnoteženim obrocima pripremljenim kod kuće, ali ne treba paziti samo na namirnice, već i na posuđe koje koristimo. Studije su pokazale da unos toksičnih čestica, poput mikroplastike, može biti povezan sa većim rizikom od srčanog i moždanog udara, piše EatingWell.

“Uvijek razmišljam o tome kako mali svakodnevni izbori utiču na dugoročno zdravlje”, kaže dr Elizabet Klodas, kardiolog i osnivačica Step One Foods.

“To ne uključuje samo ono što jedemo, već i način na koji hranu skladištimo i pripremamo. Ključno je da zdrave navike budu jednostavne, prijatne i da imamo povjerenja u to da nam alati koje koristimo pomažu, a ne odmažu u postizanju ciljeva”, kaže Elizabet.

Na osnovu tih saznanja dvoje iskusnih kardiologa, dr Klodas i dr Aron Feingold, šef kardiologije u Univerzitetskom medicinskom centru JFK, podelili su savjete o tome koje bi predmete u kuhinji bilo dobro zamijeniti radi boljeg zdravlja srca.

Tiganje sa neljepljivim premazom zamijenite nerđajućim čelikom ili livenim gvožđem
Prema mišljenju dr Feingoldu, premazi koji sadrže hemikalije PFOA i PTFE “mogu ispuštati otrovne pare i čestice koje mogu doprinijeti kardiovaskularnim upalama”. Umjesto takvog posuđa dr Feingold preporučuje dugotrajnije alternative, poput posuđa od livenog gvožđa ili nerđajućeg čelika.

Drvene daske za sječenje umjesto plastičnih

“Sječenje na plastičnim daskama može stvarati mikroplastiku, odnosno sitne čestice koje se mogu zalijepiti za hranu i tako završiti u organizmu. Te čestice pronađene su u ljudskim tkivima, uključujući mozak, i iako još ne razumijemo u potpunosti njihove posljedice po zdravlje, rana istraživanja sugerišu da mogu biti štetne na ćelijskom nivou”, rekla je dr Klodas.

“Ja se držim drvenih dasaka za sječenje, koje su sigurnije, izdržljivije i bolje za naše tijelo i životnu sredinu”, kaže doktorka.

Friteza na vruć vazduh umesto klasične friteze

Dr Feingold upozorava da prženje u dubokom ulju i priprema hrane sa velikim količinama ulja na visokim temperaturama mogu stvoriti transmasne kiseline i jedinjenja koja podstiču upalu arterija. Ako su takva jela redovan dio vaše ishrane, isplati se za svakodnevnu pripremu obroka preći na fritezu na vruć vazduh.

To ne znači da više nikada ne smete jesti prženu piletinu ili domaće krofne, već da u njima treba uživati umjereno. Rerne sa funkcijom friteze na vruć vazduh nude drugačiji način pripreme hrane koji zahtijeva manje masnoće.

Staklene posude umjesto plastičnih

Stručnjaci upozoravaju na uticaj plastičnih posuda za hranu, posebno starijih koje sadrže BPA, odnosno bisfenol A, hemikaliju koja može ometati rad hormona. Osim toga, plastične posude vremenom mogu ispuštati mikroplastiku, naročito kada su izložene toploti.

“Zagrijevanje hrane u plastici može osloboditi PFAS, hemikalije povezane sa bolestima srca, nekim vrstama raka i poremećajem rada imunog sistema. Umjesto toga koristim staklene posude. To je jednostavna promjena koja se uklapa u širu sliku zdravog života”, rekla je dr Klodas.