O tome za je za Jutarnji program RTS-a govorio dr Dragan Hrnčić, neurofiziolog i stručnjak za poremećaje spavanja.

Promjene vremenskih prilika, posebno dugotrajne padavine, u kombinaciji sa pomjeranjem sata, mogu da utiču i na psihu i na fizičko stanje.

Često se javljaju promjene raspoloženja i osjećaj blagog pada energije, objašnjava Hrnčić.

„Prve stvari koje vidimo sa ovom kišom – malo se osjećamo i depresivnije i promjene raspoloženja su moguće“, ističe.

Iako se pomjeranje sata kod nas sprovodi već decenijama, sve više pažnje privlače njegovi efekti na zdravlje, naročito na san i cirkadijalni ritam.

Ponedjeljak kao „najteži dan“

Sam čin pomjeranja sata često ne djeluje dramatično, ali posljedice postaju vidljive već na početku radne nedjelje.

„U nedjelju nećemo toliko osjetiti, jer ćemo se probuditi u skladu sa svojim biološkim satom, ali već sjutradan dolazi do sudara biološkog i društvenog ritma. U ponedjeljak ćemo morati da se probudimo u skladu sa svojim društvenim satom… i shvatićemo da smo ukrali jedan sat od spavanja i noći i dodali ga danu“, napominje neurofiziolog.

Posljedice su, kako ističe, primjetne kod većine ljudi.

„To je dan u kome ćemo imati najviše posljedica – bićemo umorniji, pospaniji i imaćemo manje energije“, pojašnjava.

Ko najteže podnosi promjenu

Iako je riječ o pomjeranju od samo jednog sata, efekat na organizam nije zanemarljiv, jer pomjeramo cijeli biološki ritam, naglašava Hrnčić.

Najosjetljivije grupe su ljudi sa određenim navikama i zdravstvenim stanjima.

„Najteže će podnijeti osobe koje spadaju u takozvani kasno večernji hronotip – ‘sove’, kojima je i inače teško da ustaju rano“, dodaje.

Posebno su izloženi i adolescenti, ali i hronični bolesnici.

„Adolescenti imaju pomjerenu fazu spavanja i sada će morati još ranije da ustaju. Hronični bolesnici imaju smanjen adaptacioni kapacitet“, navodi.

Dodatno, problemi su izraženiji kod onih koji rade u smjenama.

„Ljudi koji često mijenjaju smjene imaju najveće probleme sa cirkadijalnim ritmom“, kaže on.

Kako se pripremiti i šta izbjegavati

Iako je adaptacija relativno kratka, nagla promjena može da bude izazov.

„Promjena će trajati najviše do sedam dana, ali je problem što se desi naglo“, kaže Hrnčić.

Zato se preporučuje postepena priprema.

„Možemo da ublažimo prelazak ako par dana ranije počnemo da pomjeramo vrijeme spavanja u manjim intervalima“, pojašnjava doktor.

Posebno je važno izbjegavati navike koje dodatno remete san.

„Ljudi često posegnu za većom količinom kafe ili odspavaju popodne, umjesto 20 minuta, sat ili dva i time dodatno pomjere uspavljivanje uveče, što nije cilj“, ukazuje.

Ključnu ulogu ima i svjetlost.

„Naš organizam ne mjeri vrijeme časovnikom, nego svjetlošću. Važno je da tokom dana budemo izloženi svjetlosti, a uveče da stvorimo mrak – ta smjena ‘navija’ naš biološki sat“, objašnjava dr Hrnčić.

Proljećni umor ili zdravstveni problemi

Period promjene sata često se poklapa sa takozvanim proljećnim umorom, što može da zbuni mnoge.

„Proljećni umor može da traje dvije do tri nedjelje, do maksimalno mjesec dana“, kaže Hrnčić.

S druge strane, efekti pomjeranja sata su kratkotrajni. Ako tegobe traju duže, potrebno je potražiti uzrok.

„Ako simptomi perzistiraju, to više nije ni proljećni umor ni pomjeranje sata – treba tražiti uzrok, bilo da je u pitanju poremećaj spavanja ili nešto drugo, poput anemije“, upozorava.

Suplementi – pomoć ili zabluda

U pokušaju da ublaže tegobe, mnogi se okreću suplementima.

„Najčešće se uzima melatonin, koji je postao veoma popularan“, kaže dr Hrnčić, međutim, upozorava da nije rješenje za sve.

„Ako nemate jasne indikacije, on neće imati efekat“, ističe.

A čest problem je i nepravilna upotreba.

„Ljudi griješe sa doziranjem i vremenom uzimanja, a istovremeno zanemaruju osnovne navike za kvalitetan san“, navodi.

Iako ima dobar bezbjednosni profil, savjet je oprez.

„Ne treba ga uzimati bez konsultacije sa ljekarom, posebno ako se koriste drugi ljekovi“, naglašava doktor.

Da li je ljetnje vrijeme prirodno

Konačno, pitanje koje se često postavlja jeste – da li je ovaj sistem u skladu sa našim biološkim ritmom.

„Smatramo da je zimsko računanje vremena prirodnije za naš organizam“, navodi Hrnčić.

Problem ljetnjeg vremena je, kako objašnjava, u jutarnjem mraku. Često se budimo prije izlaska sunca, što nije u skladu sa biološkim ritmom. Zato se savjetuje postepeno prilagođavanje.

„Treba leći kao i obično, ali se polako prilagođavati novom ritmu“, savjetuje doktor.

Pomjeranje sata, iako djeluje kao mala promjena, za organizam predstavlja ozbiljan test. Dobra vijest je da se većina ljudi prilagodi u roku od nekoliko dana – uz malo pažnje, svjetlosti i dobrih navika sna.