Novo randomizovano kliničko istraživanje sugeriše da to čak može da utiče na funkcije našeg mozga.

Istraživači u Španiji ispitivali su kako jedan “tretman paradajzom” utiče na kognitivne sposobnosti zdravih odraslih osoba, piše Science Alert.

“Koliko je nama poznato”, navode autori, “ovo je prvo kliničko istraživanje koje povezuje promjene u nivou antioksidansa likopena sa promjenama u funkcionalnoj povezanosti mozga”.

Rezultati su objavljeni u časopisu Antioxidants.

Poboljšanje asocijativnog pamćenja

Kada je 42 odraslih osoba srednjih godina svakodnevno jelo po 35 grama paradajz-paste, odnosno koncentrovanog paradajza, tokom tri mjeseca, na kognitivnim testovima pokazali su poboljšanu selektivnu pažnju i blago unapređenje asocijativnog pamćenja.

Ova poboljšanja potvrđena su snimanjima mozga kod manje grupe od 14 učesnika.

Snimci su pokazali preliminarne promjene u povezanosti velikih moždanih mreža, iako je analiza snimaka obavljena na malom uzorku i nije imala dovoljnu statističku snagu. Takođe, zasnivala se na blažem statističkom pragu od onog predviđenog metodom korekcije navedenom u samom istraživanju.

Važno je napomenuti i da istraživanje nije izvođeno naslijepo. I učesnici i istraživači znali su ko konzumira paradajz-pastu, a ko ne, pa autori ne mogu u potpunosti da isključe mogućnost da je svijest o vrsti ishrane uticala na motivaciju ili trud učesnika tokom kognitivnih testova.

Kao i kod svakog prvog istraživanja ove vrste, važno je ne donositi preuranjene zaključke na osnovu rezultata. Imajući sve to u vidu, nalazi su ipak veoma zanimljivi.

Oni ukazuju na mogućnost da bioaktivna jedinjenja iz paradajza, poput likopena, mogu doprinijeti zdravlju mozga, što je hipoteza koju bi trebalo dodatno provjeriti u budućim, obimnijim istraživanjima.

“Ovi nalazi pružaju dokaze da konzumacija paradajza može da podrži kognitivne funkcije i utiče na moždanu povezanost kod zdravih osoba srednjih godina”, zaključuju autori studije predvođeni nutricionistom Rikardom Lopesom-Solisom sa Univerziteta u Barseloni.

Režim ishrane bogat paradajzom

Istraživanje je sprovedeno kao unakrsno (cross-over) ispitivanje, što znači da su učesnici u suštini služili kao sopstvena kontrolna grupa.

Nedjelju dana prije početka randomizovanog istraživanja od učesnika je zatraženo da izbjegavaju hranu bogatu likopenom, poput paradajza, lubenice, papaje, grejpfruta ili guave.

Zatim su tokom tri mjeseca prošli kroz dvije različite dijetetske intervencije: jedna je podrazumijevala svakodnevnu konzumaciju paradajz-paste, dok je druga bila ishrana sa malim sadržajem likopena.

Dvije faze bile su razdvojene jednomjesečnim periodom “ispiranja” organizma. Tokom prve tri nedjelje učesnici su se hranili uobičajeno, a zatim su posljednje nedjelje ponovo prelazili na ishranu sa malo likopena kako bi se organizam vratio na početno stanje prije naredne faze istraživanja.

Nakon svake intervencije naučnici su mjerili specifične promjene u krvi učesnika.

Koncentracija likopena značajno je porasla tokom perioda ishrane bogate paradajzom, a zabilježen je i granično značajan porast proteina BDNF, koji je povezan sa rastom i razvojem nervnih ćelija.

Dio istraživanja zasnovan na snimanju mozga bio je manji i manje pouzdan, ali je pokazao smanjenu povezanost u stanju mirovanja unutar frontoparijetalne i auditivne mreže kada je ishrana sadržala više likopena.

Nasuprot tome, tokom režima ishrane sa malo paradajza naučnici su uočili smanjenu povezanost u dorzalnim mrežama pažnje.

“Zajedno posmatrano”, navode autori, “ove nervne promjene ukazuju na to da unos paradajza podstiče funkcionalnu reorganizaciju velikih moždanih mreža, povećavajući efikasnost i prilagodljivost nervnog sistema kroz uklanjanje suvišnih interakcija između različitih mreža”.

Oni ističu da su slične adaptacije ranije primijećene i nakon intervencija namijenjenih treniranju radne memorije.

Paralelna povezanost između likopena, BDNF-a i moždane mrežne povezanosti mogla bi da predstavlja znakove “funkcionalne reorganizacije mozga nakon konzumacije paradajza”, zaključuju autori.

Ključ je najvjerovatnije u likopenu

Nalazi su uglavnom u skladu sa ranijom pilot-studijom sprovedenom na starijim osobama, u kojoj je proizvod od paradajza u prahu bogat karotenoidima tokom osam nedjelja poboljšao brzinu obrade informacija, pažnju i radnu memoriju u poređenju sa placebom.

U odvojenom petonedjeljnom unakrsnom istraživanju utvrđeno je da je napitak od miješanog bobičastog voća sa dodatkom paradajza u prahu poboljšao radnu memoriju kod starijih ispitanika, ali ne i selektivnu pažnju. Autori navode da bi ta razlika mogla biti posljedica efekta vježbanja usljed ponovljenog rješavanja istog kognitivnog testa.

Da li je za ove efekte zaslužan baš likopen, teže je utvrditi, budući da paradajz sadrži veliki broj antioksidanasa i vitamina.

Ipak, u istraživanjima na miševima i ljudima, viši nivoi likopena povezivani su sa manjim rizikom od raka prostate i pluća, kao i sa nižom učestalošću srčanih i bolesti jetre.

Međutim, nijedna studija do sada nije definitivno dokazala uzročno-posljedičnu vezu.

Potrebna su veća i dugoročnija istraživanja kako bi se utvrdilo da li se nervne promjene povezane sa konzumacijom paradajz-paste održavaju tokom vremena i da li se pretvaraju u klinički značajne promjene u funkciji mozga.

U međuvremenu, dovoljno je znati da je paradajz bogat moćnim antioksidansima i vitaminima.

Čak i kada se kuva i pretvara u sos, ovi važni sastojci ostaju sačuvani.

Štaviše, kuvani paradajz može sadržati više dostupnog likopena nego svjež.

Nutricionistkinja Rejčel Kopek sa Univerziteta Ohajo Stejt objasnila je pre nekoliko godina za The New York Times da toplota tokom kuvanja razgrađuje ćelijske zidove paradajza, zbog čega se likopen lakše apsorbuje.

Kašika paradajz-paste može svakom obroku dodati značajnu količinu ovog jedinjenja.