Šta ukazuje na prve znake demencije, kako se oni prepoznaju, kada treba potražiti i pružiti pomoć ljekara i koji su signali koje tijelo šalje, za RTS je govorio prof. dr Branko Đurović, neurohirurg i klinički neurofiziolog.
Najčešće počinje gubitkom pamćenja, posebno skorijih događaja i jasnog sjećanja događaja iz prošlosti. Zatim kreću problemi sa logičkim razmišljanjem, donošenjem odluka, teškoće da se pronađe prava riječ.
Kasnije osobe sa demencijom odu od kuće, ali ne umiju da se vrate. Kreće otežano obavljanje svakodnevnih aktivnosti, problemi sa novcem, plaćanjem računa ili obavljanjem nekih običajnih poslova, kao na primjer kuvanje ručka, odlazak u kupovinu, spremanje kuće.
Ovi simptomi odgovaraju kliničkoj slici najčešće demencije, Alchajmerove bolesti, na koju otpada 60 do 70 procenata pacijenata sa demencijom, a kako napominje prof. dr Branko Đurović, treba imati u vidu da su to samo oni pacijenti koji se vode u medicinskoj dokumentaciji, ali da je broj znatno veći.
„Sem Alchajmerove demencije imamo i druge vrste koje ne počinju odmah sa procesom zaboravljanja, prvo kratkoročnog, a onda u daljem toku gubitka dugoročne memorije. Postoji i frontotemporalna demencija, koja je u javnosti vezana za glumca Brusa Vilisa, i ne počinje procesom zaboravljanja, već problemima sa govornom komunikacijom, kako je objavila njegova supruga 2022. godine”, napominje profesor.
U slučaju frontotemporalne demencije, kompletna klinička slika se javlja tek u kasnijem životnom dobu.
Demencija Levijevih tijela
Demencija Levijevih tijela (LBD) je progresivna neurodegenerativna bolest obilježena akumulacijom proteinskih naslaga (Levijevih tela) u mozgu, što uzrokuje gubitak pamćenja, promjene u ponašanju, kognitivne fluktuacije, vizuelne halucinacije i parkinsonizam i često se pogrešno dijagnostikuje kao Alchajmer ili Parkinsonova bolest.
„Opet jedan čuveni glumac, Robin Vilijams, koji je preminuo 2014. Njegov klinički tok je bio izuzetno brz od početka simptomatologije do krajnjeg ishoda. Najbolji američki neurolozi su postavili svi identičnu dijagnozu – Parkinsonova bolest. Niko nije pomislio na demenciju. Tek se na obdukciji uočilo da se radi o toj vrsti demencije“, objašnjava profesor.
Prvi znaci demencije
Kada je u pitanju sam proces zaboravljanja, ako se sjetimo nečega što smo zaboravili unutar 24 sata, stručnjaci koji se bave tom problematikom, kažu da nije problem, ali ako ne možemo da se sjetimo i posle 24 sata, onda je moguće da takvi pacijenti budu u problemu, ističe gost Jutarnjeg programa.
Profesor Đurović objašnjava da svi ovi procesi razvoja demencije su vezani za dvije male moždane tvorevine – hipokampus i amigdalu.
„One se nalaze u dubini sljepoočnog režnja. Hipokampus je centar za kratkoročnu memoriju, centar za prostornu orijentaciju i za kontrolu efekata hroničnog stresa. Druga, amigdala, nalazi se odmah uz hipokampus i ona predstavlja centar za emociju“, objašnjava profesor.
„Kad najbolje pamtimo? Pa, kad se dese neki događaji koji imaju veliku emotivnu obojenost. Znači, prvo reaguje amigdala, koja potom transferiše taj emotivni naboj na hipokampus. Hipokampus praktično dalje transferiše tu kratkoročnu memoriju u određene centre za dugoročnu memoriju.“
Motorička slabost
Jedna od poslednjih faza demencije, prije krajnjeg ishoda je motorička slabost, navodi dr Đurović. Gubitak pamćenja, problemi govorne komunikacije, problemi percepcije vizuelnog prostornog planiranja i na kraju motorička slabost.
Sama demencija je velika grupa neurodegenerativnih oboljenja mozga gdje dolazi do gubitka neurona, nervnih ćelija i potpornih ćelija – mikroglija. Svakog dana svako od nas normalno gubi oko 85.000 neurona. Svakog dan u našem mozgu, baš u hipokampusu stvori se otprilike oko 1.400 neurona.
Šta potpomaže stvaranje novih neurona i novih relacija između nervnih ćelija unutar hipokampusa?
– Fizička aktivnost.
– Mentalna aktivnost – učenje novih vještina i sticanje novih znanja.
„Mnogi se hvale da redovno rješavaju ukrštenice. To jeste dobro, ali to je rutinska procedura. Mozak, odnosno hipokampus jedan i drugi, traži novo znanje, ne ono što predstavlja dnevnu rutinu i što se ponavlja iz dana u dan“, naglašava dr Đurović.
Potrebno je istovremeno biti fizički i mentalno aktivan i održavati socijalne kontakte kako bi smo stvorili nuvu mrežu naurona.
Prevencija i usporavanje demencije
Prevencija, usporavanje, eventualne pojave određene vrste demencija, u kasnijoj životnoj dobi, počinje od najmlađih nogu, ističe profesor.
„Počinje od zdravog načina ishrane, od dnevne rutine u vidu fizičke aktivnosti, od dobrog i kvalitetnog sna, noćnog sna, posebno najdublje, REM faze uoči buđenja. Neko ko se budi između pola četiri do pola šest, ima veliki rizik da izgubi tu najkvalitetniju fazu noćnog spavanja“, objašnjava dr Đurović.
Najčešći oblik demencije je Alchajmerova, a na drugom mjestu je vaskularna demencija koja je posljedica neodržavanja kardiovaskularnog zdravlja – hipertenzija, povećana količina masnoće u krvi, povećana koncentracija šećera itd.
„Poslednjih godina razvijaju se, odnosno doziraju se određeni biomarkeri u krvi koji nam daju predikciju da takvi pacijenti koji imaju povećanu koncentraciju tih određenih supstanci u krvi, mogu za 10-15 godina da dobiju demenciju. Tako da, ta preventivna aktivnost treba da se koncentriše kod njih.“
Poenta je, naglašava prof. dr Branko Đurović na kraju da svako od nas uradi ono što može i pridržava se osnovna tri stuba preventivne medicine koji smanjuju vjerovatnoću pojave određene vrste demencije.
