Naučnici i istraživači sa Instituta za ljudsku anatomiju u videu iz 2023. godine objasnili su kako na tijelo djeluju njihova dva ključna sastojka – kofein i šećer, prenosi Index.
Iako daju osjećaj energije, riječ je o složenim procesima u mozgu i tijelu. Upravo ti procesi objašnjavaju zašto nakon početnog „boosta“ često dolazi do naglog pada energije.
Kofein u mozgu blokira adenozinske receptore, koji inače šalju signal umora, pa se ne osjećamo pospano i imamo utisak povećane energije.
Džastin Kotl, bivši direktor laboratorije Instituta, objašnjava: „Mozak ne prima signal pospanosti, zato se osjećate puni energije, iako je zapravo niste dobili“, prenosi LADbible.
Istovremeno se u tijelu i dalje nakuplja adenozin, pa nakon što efekat kofeina popusti dolazi do naglog umora, takozvanog „energetskog sloma“.
Uz to, kofein podstiče lučenje adrenalina i noradrenalina, aktivirajući reakciju „bori se ili bježi“, što može ubrzati rad srca i dodatno opteretiti organizam bez stvarne potrebe.
Problem nije samo u piću, već i u načinu konzumacije
Drugi važan sastojak je šećer, koji aktivira sistem nagrađivanja u mozgu oslobađanjem dopamina.
„Šećer sam po sebi nije loš, ali previše ga može biti veoma, veoma loše za vas“, kaže Kotl.
Tokom varenja razlaže se na glukozu i fruktozu, a višak se skladišti kao mast. Istraživanja koja su još u toku povezuju prekomjeran unos šećera sa metaboličkim i moždanim poremećajima.
Kotl naglašava da problem nije samo u samom piću, već i u načinu konzumacije i životnim navikama.
„Toksičnost i zdravstvene posljedice zavise od doze, a ne samo od same supstance“, ističe.
Dodaje da količina, učestalost i vrijeme konzumacije igraju ključnu ulogu.
Zaključuje da povremena konzumacija nije nužno problematična, ali da u kombinaciji sa lošom ishranom i manjkom fizičke aktivnosti može pogoršati postojeće zdravstvene tegobe.






















