Ljevoruki ljudi čine između 10 i 15 odsto svjetske populacije, ili otprilike jednu od sedam ili osam osoba.
Stručnjak je istakao da kontrolu ruku mozak ne organizuje direktno, već je to upravljanje unakrsno organizovano. Na primjer, kod većine dešnjaka, lijeva hemisfera, odgovorna za govor, pisanje, čitanje i logičko razmišljanje, je dominantna.
“Ljevoruki ljudi imaju fleksibilniju raspodjelu funkcija. Njihove centre za govor i vizuelno-prostornu percepciju mogu da kontrolišu obje hemisfere, što mozak čini simetričnijim i fleksibilnijim. Informacije se brže prenose između hemisfera, što pomaže u istovremenoj obradi više stimulusa. Ovo daje ljevorukima prednost u zadacima koji zahtijevaju istovremenu analizu velikih količina informacija, kao što su igranje brzih kompjuterskih igara, vožnja u gustom saobraćaju ili pilotiranje borbenog aviona”, saopštio je Litvinov.
Plastičnost mozga (sposobnost oporavka nakon poremećaja ili povreda) kod ljevorukih ljudi može smanjiti negativne posljedice moždanog udara: funkcije oštećenog govornog ili logističkog centra u jednoj hemisferi mogu preuzeti duplirane oblasti u drugoj, istakao je Litvinov je u izjavi za agenciju TASS povodom Međunarodnog dana ljevorukih.
Međunarodni dan ljevorukih obilježava se 13. avgusta sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na jedinstvenost i svakodnevne izazove sa kojima se suočavaju ljevoruki ljudi, koji čine oko 10 do 15 odsto svjetske populacije.
Među poznatim ličnostima koje su bile ljevoruke su i Leonardo da Vinči, Nikola Tesla, Albert Ajnštajn i Ludvig van Betoven.











