“To je mast koja nije pasivna, već aktivna i zapaljenska”, objašnjava prof. dr Dejan Čubrilo, profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu i specijalista medicine sporta.
Luči zapaljenske materije u krv, oštećuje krvne sudove, mijenja receptore za insulin i vremenom dovodi do dijabetesa.
Dok god gledamo masti samo kao višak na stomaku, promašujemo suštinu.
“Ćelije organa kod ljudi sa visceralnim mastima bukvalno su zadavljene, kao da ne mogu da dišu. Najopasnije je što ih ne vidite, a djeluju kao upaljač koji polako pali tijelo iznutra”, upozorava doktor.
Kako da znate da li ste u riziku
Zaboravite na vagu. Najpouzdaniji pokazatelj rizika je – metar.
“Obim struka se mjeri na sredini između rebra i kuka, u visini pupka. Kod žena je bezbjedno do 80 centimetara, od 80 do 88 je upozorenje, a preko 88 centimetara alarm. Kod muškaraca, granica bez rizika je 94 centimetra, do 102 povećan rizik, a preko toga – ozbiljno ugroženo zdravlje”, objašnjava profesor.
Postoji i jednostavan test koji možete sami da uradite kod kuće.
“Ako stomak stojeći štrči, a u ležećem položaju se jedva smanji – to je visceralna mast. Potkožna mast je meka i pomjerljiva, ali ova unutrašnja ne popušta”, kazao je.
Mršav, a nezdrav
Čubrilo upozorava da ima mnogo ljudi koji su mršavi, ali metabolički bolesni.
“To su oni koji se hvale da jedu sve i ne goje se. U stvarnosti imaju upalu crijeva, nadimanje, česte stolice, gorušicu, ali i visok insulin. Jetra je preopterećena, a oni toga nisu svjesni. Najviše štete prave brzi šećeri i skrob – peciva, hljeb, slatkiši, gazirana pića, krompir, pečenje. I pivo, možda najpodmukliji krivac. Pet piva dnevno je kao da ste pojeli pola pekare”, naveo je.
Ni cijeđeni sokovi nisu nevini:
“Tri pomorandže u čaši su šok za insulin”.
Stalno grickanje je, kako kaže, još gore. Ako insulin nikada ne pada, mast nikada ne sagorijeva.
Kako da se resetujete
Zlatno pravilo: napravite razmak između večere i doručka od najmanje 12 sati, savjetuje Čubrilo.
“To je najjednostavniji način da spustite insulin i date tijelu da diše. Kad se energija stabilizuje, možete produžiti na 13–14 sati povremenog posta”.
Sledeći korak je pokret.
“Vježbajte ujutru, prije doručka. Tada tijelo najbrže sagorijva masnoće. Trideset minuta brzog hoda ili trening snage, tri do pet puta nedeljno, pravi čuda. Mišići su vaš prirodni regulator insulina. I, naravno, tanjir. Polovina tanjira treba da bude povrće, četvrtina kvalitetan protein, četvrtina spori ugljeni hidrati. Izbacite gazirane napitke, alkohol svedite na minimum – posebno pivo”, savjetuje doktor.
Kad hormoni polude
U menopauzi više nema zaštitnog estrogena iz jajnika. Ostaje onaj iz masnog tkiva, estron, koji pravi više štete nego koristi.
“Masna jetra ga ne može obraditi i tu počinje hormonski haos. Žene u menopauzi moraju još više da paze na struk – to nije estetika, to je prevencija bolesti”, objašnjava i dodaje:
“Obim struka kod djece u poslednjih deset godina skočio je za više od 10 centimetara. To znači da imamo djecu sa masnom jetrom i hormonskim disbalansom. Gazirani sokovi, peciva, sjedenje, telefoni – to je savršen recept za metabolički haos”.
Metar u ruke
Doktor Dejan Čubrilo, profesor fiziologije, za kraj šalje upozorenje. Metar u ruke.
“Izmjerite struk danas. Ako je veći nego prošle godine, tijelo vam već šalje upozorenje. Smanjite šećere, unesite pokret, spavajte dovoljno. Prve tri nedjelje su teške, posle toga tijelo vraća. Struk pada, energija raste, insulin se smiruje – i to je pravi dokaz da se vraćate sebi”, poručio je.
