Pravoslavni vjernici ove sedmice proslavljaju strasnu sedmicu, koja obilježava stradanje Isusa Hrista zbog svakog od nas. Ova sedmica obiluje običajima koje po predanju valja ispuniti.
Strasni ili veliki ponedjeljak
Ovim danom počinje sedma sedmica posta, koja se naziva velika ili strasna sedmica. Po crkvenom predanju, naziv “velika” ova sedmica je dobila zato što je u njoj Isus Hristos učinio velika djela. Isus je uništio smrt, pobijedio grijeh i skinuo prokletstvo sa ljudskog roda, čime mu je otvorio put ka raju.
Naziv “strasna” sedmica je dobila jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenja, kao i post.
Tog dana se strogo postilo – samo se jednom dnevno uzimalo nešto veoma malo, poput vode ili kafe. Čak je i stoka bila izložena postu. Nije bilo pjesme kao u Cvjetnoj sedmici, niti se igralo kolo. Ljudi su se tih dana posebno posvećivali dobrim djelima, u znak poštovanja prema Isusovom stradanju.
Velika srijeda
Ovo je posljednji puni radni dan u sedmici. Ženama je bilo zabranjeno da šiju, kao i u Cvjetnoj sedmici. Ljudi su se trudili da stoku dobro nahrane, kako bi se narednih dana mogli posvetiti prazničnim običajima. Ponegde se i na Veliku srijedu farbaju vaskršnja jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se farbaju crno i nazivaju „kaluđeri“.
Veliki četvrtak
Ovaj dan je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja bostana. Vjerovalo se da će lubenice posađene tog dana biti napredne. Takođe su se obavljale obredne radnje oko stoke – da bi bila zdrava, jaka i da bi se množila i davala mlijeko. Žene su odlazile na rijeke, gdje su palile svijeće pričvršćene za male daske i puštale ih niz vodu – ritual u čast duša pokojnika.
Veliki petak
Na ovaj dan, prema Jevanđelju, dogodilo se veliko Isusovo stradanje. Taj događaj se naziva i „iskupnina“, jer je Isus time iskupio ljudske grijehe. Veliki petak se još naziva i „petak stradanja“ i tada se praktikuje najstroži post.
Na ovaj dan se farbaju vaskršnja jaja, a običaji variraju od kraja do kraja.
Velika subota
I na ovaj dan se ponegdje farbaju jaja. Tog dana se mijesi vaskršnjak – obredni kolač sa bosiljkom i utisnutim slovom, često ukrašen jajima, uključujući jedno bijelo u sredini. Djeca se njime daruju na Vaskrs.
Vaskrs
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Prema Jevanđelju, Isus je razapet na Veliki petak, a njegovi tajni učenici Josif i Nikodim su ga prenijeli u grobnicu. Na Vaskrs počiva čitava osnova hrišćanske vjere – nada u vaskrsnuće.
Datum Vaskrsa ustanovljen je 325. godine na Saboru u Nikeji. Tada je odlučeno da se Vaskrs slavi u prvu nedjelju poslije punog mjeseca koji uslijedi nakon proljećne ravnodnevnice. Pravoslavna crkva je ostala vjerna tom načinu računanja, dok je Katolička crkva odstupila u 16. vijeku.
Postoje brojni običaji i vjerovanja vezani za Vaskrs, koji se tiču zdravlja, uspjeha i napretka. Glavni običaj je tucanje jajima – pobjednik uzima jaje poraženog. Poslije sedam sedmica posta, djeca Vaskrs započinju mrs jajetom. Djecu se ujutru trlja po licu crkvenim crvenim jajetom da bi bila zdrava i rumena.
Prvo bojeno jaje se zove „čuvar“, „čuvarkuća“, „izmamak“ ili „pereške“ – i čuva se cijele godine kao zaštita od bolesti i vremenskih nepogoda. Jaje se zakopava u mravinjak za napredak domaćinstva, a ljuske se mrvljene da vještice ne bi preko njih prelazile rijeku, prenosi NSuzivo.
Vaskrs traje tri dana – nedjelju, ponedjeljak i utorak. Tog dana se svi pozdravljaju sa „Hristos vaskrse“, a odgovara se „Vaistinu vaskrse“!
