Kada osoba izgradi samopouzdanje, prestaje da se opterećuje površnim stvarima koje zaokupljaju većinu, piše YourTango.
Brojke na društvenim mrežama
Društvene mreže postale su platforma za mjerenje popularnosti. Nakon objave, naročito ako se radi o fotografiji ili nečemu ličnom, mnogi neprestano provjeravaju broj lajkova. Nekima je to postao jedini način da osjete sopstvenu vrijednost, koju počinju mjeriti brojem pratilaca i lajkova.
Ta zavisnost ne utiče na sve. Ljudi sa izgrađenim samopouzdanjem rjeđe osjećaju potrebu za provjeravanjem objava jer im nije nužno spoljašnje odobravanje. Oni su prepoznali da je virtuelno okruženje postalo toksično i osjetili su stabilnost tek kada su prestali da se opterećuju sa tim.
Modni trendovi
Hvatanje koraka sa trendovima često je podstaknuto željom za uklapanjem. Mozak trendove registruje kao kratkoročni put do povezivanja sa većinom. Iako su prolazni, dok traju, stvaraju osjećaj pripadnosti. Istraživanja pokazuju da novitete doživljavamo kao nagradu, a kada na internetu vidimo nešto novo, često se javlja želja za kupovinom koja posjpješuje lučenje serotonina.
Osobe koje su sigurne u sebe i svoj stil ne mare za ono što je trenutno popularno. One nose ono šta žele i u čemu se osjećaju dobro. Za takav stav potrebno je samopouzdanje i odluka da se ne opterećujete time da li je nešto “in”.
Mišljenje nepoznatih ljudi
Socijalna anksioznost često se ispoljava kao strah od mišljenja potpunih stranaca. Prekomjerno razmišljanje o tome šta drugi misle narušava samopouzdanje, a oslobađanje od tog straha donosi veliko olakšanje. Ljudi su skloni precjenjivati koliko pažnje privlače.
Popularnost
Pritisak da se bude popularan i omiljen u društvu svima je poznat. U toj fazi nije presudna dubina odnosa, već broj prijateljstava koja se mogu pokazati drugima. Popularnost stvara privid višeg društvenog statusa, ali s vremenom ta potreba gubi na važnosti.
Osobe koje su zadovoljne svojim životom prestaju mjeriti vrijednost brojem prijatelja. Umjesto širokog kruga poznanika, radije biraju manju grupu bliskih ljudi koji im pružaju stvarnu podršku.
“Hustle” kultura
Kultura neprestanog rada nameće ideju da produktivnost treba da traje od jutra do mraka. Takav pritisak da živite za posao dovodi do sagorijevanja. Društveni mediji dodatno podstiču takav pristup, koji može ozbiljno ugroziti zdravlje.
Taj stil života često uključuje nedostatak sna, rijetke odmore i zanemarivanje ličnih potreba u trci za uspjehom. S druge strane, zadovoljstvo sopstvenim životom podrazumijeva brigu o sebi, koja postaje važnija od posla.
Strah od propuštanja
Strah od propuštanja (FOMO) postao je česta pojava, naročito sa porastom uticaja društvenih mreža. Želja za pozivnicom na svaki društveni događaj nije neuobičajena. Stalno praćenje aktivnosti drugih može stvoriti osjećaj da se ne družite dovoljno ili da niste na “pravim” mjestima.
S vremenom, kako raste samopouzdanje, ta društvena igra gubi na važnosti. FOMO se može povezati sa anksioznošću i depresijom, ali osoba sa stabilnim životom ne opterećuje se aktivnostima drugih.
Fokus na tuđe živote
Zaokupljenost tuđim životima još je jedna zamka modernog doba. Društvene mreže pružaju stalan uvid u ono šta drugi rade, što može podstaći kritičnost i prekomjerno bavljenje tuđim stvarima. Takav fokus oduzima vrijeme i energiju koja bi se mogla uložiti u sopstveni razvoj.
Kada se fokus prebaci sa drugih na vlastitu dobrobit, raste osjećaj sreće i ispunjenosti. Istinsko zadovoljstvo proizlazi iz ličnog rasta, a ne iz praćenja tuđih aktivnosti na internetu.
Potreba za dramom
Osobe sklone drami često vode haotične živote. Neprestano traže nove probleme kako bi izbjegle suočavanje sa sopstvenim. Takvi pojedinci nerijetko preuzimaju ulogu žrtve i ulaze u sukobe sa okolinom. Lako je postati dio takvog ponašanja, čak i u ulozi posmatrača.
S jačanjem samopouzdanja smanjuje se potreba za tračevima i praćenjem tuđih drama. Iako bavljenje tuđim problemima može djelovati zabavno, lični razvoj zahtjeva distanciranje od takvih situacija.
