Odgovor dolazi uz ne baš optimistično upozorenje: Mnogi stručnjaci za tehnologiju brinu da će VI učiniti gorim temeljne osobine ljudi, kao što su empatija i duboko promišljanje.
„Bojim se – za sada – da će, iako će sve manje ljudi imati značajnije koristi od ovih alata, većina ljudi nastaviti da odustaje od slobodnog delovanja, kreativnosti, donošenja odluka i drugih vitalnih vještina u korist ovih još primitivnih vještačkih inteligencija“, napisao je futurista Džon Smart u eseju koji je dio univerzitetskog izvještaja od skoro 300 stranica nazvan Biti čovjek u budućnosti (The Future of Being Human).
Zabrinutost dolazi usred tekuće trke za ubrzanjem razvoja i usvajanja vještačke inteligencije koja je privukla milijarde dolara investicija, zajedno sa skepticizmom i podrškom vlada širom svijeta.
Tehnološki giganti ulažu u svoje poslovanje uvjereni da će vještačka inteligencija promijeniti način na koji radimo sve – posao, komunikaciju, traženje informacija – a kompanije poput „Gugla“, „Majkrosofta“ i „Mete“ se utrkuju da naprave VI (agente agente zasnovane na vieštačkoj inteligenciji) koji mogu da obavljaju zadatke u ime osobe. Međutim, stručnjaci upozoravaju u izvještaju da bi takav napredak mogao navesti ljude da se previše oslanjaju na vještačku inteligenciju u budućnosti.
Brzo širenje vještačke inteligencije već je pokrenulo velika pitanja o tome kako će se ljudi prilagoditi ovom najnovijem tehnološkom talasu, uključujući i to da li bi to moglo da dovede do gubljenja posla ili do generisanja opasnih dezinformacija.
U izvještaju Univerziteta Ilon, u koji je Si-En-En imao uvid, dovode se u pitanje obećanja tehnoloških giganata da će vrijednost VI biti u automatizaciji sitnih zadataka za koje ne treba mnogo razmišljanja kako bi ljudi mogli da posvete više vremena složenim, kreativnim aktivnostima.
Izvještaj takođe navodi rezultate istraživanja koje su ove godine objavili „Majkrosoft“ i Univerzitet Karnegi Melon, u kojem se sugeriše da bi korišćenje generativnih alata vještačke inteligencije moglo negativno da utiče na vještine kritičkog razmišljanja.
„Fundamentalna, revolucionarna promjena“
Istraživači Univerziteta Ilon anketirali su 301 tehnološkog lidera, analitičara i naučnika, uključujući Vinta Serfa, jednog od „očeva interneta“ i sada potpredsjednika „Gugla“; Džonatana Grudina, profesora Informacione škole Univerziteta u Vašingtonu i bivšeg dugogodišnjeg istraživača i menadžera projekata u „Majkrosoftu“; bivšeg potpredsjednika Instituta Aspen Čarlija Fajerstona; tehnološku futuristkinju i izvršnu direktorku kompanije “Futuremade” Trejsi Folouz. Skoro 200 ispitanika napisalo je svoje odgovore u formi i dužini stručnog eseja.
Više od 60 odsto ispitanika reklo je da očekuje da će, u narednih 10 godina, VI promijeniti ljudske sposobnosti na „dubok i smislen“ ili „fundamentalan, revolucionaran“ način. Polovina je izjavila da očekuje da će VI donijeti promjene čovječanstvu nabolje i nagore u jednakoj mjeri, dok je 23 odsto anketiranih reklo da će promjene biti uglavnom na gore. Samo 16 odsto ocijenilo je da će promjene biti uglavnom nabolje (ostatak je rekao da ne zna ili da očekuje neznatne promjene).
Ispitanici su takođe predvidjeli da će do 2035. godine VI izazvati „uglavnom negativne“ promene na 12 ljudskih osobina među kojima su socijalna i emocionalna inteligencija, kapacitet i spremnost da se duboko promišlja, empatija i primena moralnog prosuđivanja i mentalno blagostanje.
Ljudski kapaciteti u tim oblastima mogli bi da se pogoršaju ako se ljudi sve više obraćaju vještačkoj inteligenciji za pomoć pri izvršavanju zadataka kao što su istraživanje i izgradnja odnosa radi pogodnosti, navodi se u izvještaju. Pad umiješnosti u tim i drugim ključnim sposobnostima mogao bi da ima zabrinjavajuće implikacije na ljudsko društvo, kao što su „širenje polarizacije, nejednakosti i smanjenje slobodnog djelovanja ljudi“, navode istraživači.
Stručnjaci koji su doprineli izradi izveštaja očekuju da će samo tri oblasti doživjeti uglavnom pozitivne promjene: radoznalost i kapacitet za učenje, donošenje odluka i rješavanje problema i inovativno razmišljanje i kreativnost. Čak i među alatima koji su danas dostupni, programi koji mogu da generišu umjetnička djela i rješavaju probleme kodiranja su među najpopularnijim. I mnogi stručnjaci vjeruju da, iako bi VI mogla zamijeniti neke ljudske poslove, takođe bi mogla da stvori nove kategorije poslova koje još ne postoje.
Evolucija vještačke inteligencije
Mnogi problemi navedeni u izvještaju odnose se na to kako tehnološki lideri predviđaju da će ljudi ugraditi VI u svoj svakodnevni život do 2035. godine.
Serf je rekao da očekuje da će se ljudi uskoro oslanjati na VI agente, koji su digitalni pomagači koji mogu nezavisno da urade sve, od hvatanja bilješki tokom sastanka do pravljenja rezervacija za večeru, pregovaranja o složenim poslovnim ugovorima ili pisanja koda.
Tehnološke kompanije već uvode početne verzije VI agenata – u „Amazonu“ kažu da njihov unaprijeđeni glasovni asistent Aleksa može naručiti vaše namirnice, a „Meta“ dozvoljava preduzećima da oblikuju agente zasnovane na VI za korisničku podršku, kako bi odgovarali na pitanja na društvenim medijima.
Takvi alati mogu ljudima da uštede vrijeme i energiju u svakodnevnim zadacima, kao i da pomažu u oblastima poput medicinskog istraživanja. Ali Serf takođe brine da ljudi postaju „sve više tehnološki zavisni“ od sistema koji mogu da daju pogrešne odgovore ili pokvare stvari.
„Možete da predvidite i neku krhkost u svemu ovome. Na primjer, ništa od ovih stvari ne radi bez struje, zar ne? Ove stvari, na koje se oslanjate toliko da izazovu tešku zavisnost, divne su kada rade, a kada ne rade, mogu biti potencijalno prilično opasne“, istakao je Serf u intervjuu za Si-En-En.
Serf je naglasio važnost alata koji pomažu da se ljudi razlikuju od onlajn botova zasnovanih na VI, kao i transparentnost oko efikasnosti visoko autonomnih alata VI. Pozvao je kompanije koje prave modele VI da vode „revizijske dnevnike“ koji bi im omogućili da ispitaju kada i zašto su njihovi alati napravili greške.
Izvršna direktorka kompanije “Futuremade” Trejsi Folouz rekla je za Si-En-En da očekuje da će interakcija ljudi sa vještačkom inteligencijom prevazići okvire ekrana na kojima ljudi danas generalno komuniciraju sa VI četbotovima. Umjesto toga, VI tehnologija će biti integrisana u različite uređaje, poput pametnih satova, kao i u građevine i domove gdje ljudi jednostavno mogu da postavljaju pitanja naglas. Ali sa tom lakoćom pristupa, ljudi mogu početi da prebacuju i empatiju na VI agente.
„Vještačka inteligencija možda će preuzeti ljubaznost, emocionalnu podršku, brigu i prikupljanja sredstava u dobrotvorne svrhe i raditi to sve umjesto ljudi“, napisala je Folouzova u svom eseju.
Prema njenim riječima, ljudi mogu da formiraju emocionalne veze sa VI personama i influenserima, što dovodi do nedoumica i „zabrinutosti zbog toga da li će autentični, recipročni odnosi biti gurnuti u stranu u korist predvidljivije digitalne veze koja se može kontrolisati“.
Ljudi su već počeli da uspostavljaju odnose sa četbotovoma, što je imalo različite efekte. Neki su, na primjer, uz pomoć VI napravili replike preminulih voljenih osoba. Roditelji nekolicine mladih ljudi su takođe preduzeli pravne mjere nakon što su, kako kažu, njihova djeca povrijeđena zbog veze sa četbotovima.
Ipak, stručnjaci kažu da ljudi imaju vremena da spreče neke od najgorih potencijalnih ishoda sa VI kroz regulaciju, obuku u digitalnoj pismenosti i jednostavno davanje prioriteta međuljudskim odnosima.
Ričard Rajsman, viši saradnik u Fondaciji za američke inovacije, naglasio je u izvještaju da sledeća decenija označava prekretnicu u tome da li vještačka inteligencija proširuje potencijale čovječanstva ili ih smanjuje.
„Sada nas u pogrešnom pravcu vodi dominantna moć ’tehnološko-industrijskog sistema’, ali još imamo šansu da to ispravimo“, poručio je Rajsman.
