Naučnici tvrde da „otvaranje limenke“ podiže nivo bakterije Eggerthella, koja se češće nalazi kod osoba sa depresijom.
Žene su, prema nalazima, u većem riziku od muškaraca, piše Njujork post.
„Ovi rezultati naglašavaju ulogu ishrane u razvoju depresije i ukazuju na crijevni mikrobiom kao ključnog posrednika“, rekla je dr Šarmili Edvin Tanarađa iz Univerzitetske bolnice u Frankfurtu za Inside Precision Medicine.
„Uočeni efekti specifični za pol govore o potrebi za prilagođenim preventivnim i terapijskim strategijama.“
Tim dr Tanarađe proučavao je 405 osoba sa dijagnozom velikog depresivnog poremećaja i 527 osoba bez dijagnoze.
Učesnici su sami prijavljivali svoje simptome mentalnog zdravlja i unos gaziranih pića, dok su uzorci stolice korišćeni za analizu crijevnih bakterija.
Autori studije pretpostavili su da je unos gaziranih pića povezan sa simptomima depresije, a bakterije Eggerthella i Hungatella ključne u toj vezi.
Konzumacija ovih pića predviđala je dijagnozu velikog depresivnog poremećaja. Naučnici su takođe pronašli povišen nivo Eggerthelle, ali ne i Hungatelle, kod učesnica. „Kod muških učesnika nismo otkrili značajnu povezanost“, napisali su istraživači u časopisu JAMA Psychiatry.
Šećer u gaziranim pićima remeti mikrobiom crijeva – skup bakterija, virusa i gljivica u našem probavnom sistemu – tako što smanjuje količinu korisnih bakterija koje održavaju zdravlje crijeva i povećava broj vrsta povezanih sa upalama.
Eksperimenti na miševima pokazali su da Eggerthella može da smanji butirat, kratkolančanu aminokiselinu sa protivupalnim dejstvom važnu za zdravlje crijeva, i da iscrpi triptofan, ključni prekurzor serotonina – neurotransmitera koji utiče na raspoloženje.
„Mikrobiom je veliki igrač u onome što se dešava između crijeva – gdje prolazi sva hrana koju unosimo – i imunog sistema, koji nadgleda crijeva kako bismo ostali zaštićeni“, rekao je dr Arun Svaminat, direktor Programa za upalne bolesti crijeva u bolnici Lenox Hill, za The Post.
„Ono što je ovdje zaista zanimljivo jeste da su iste bakterije povezali sa psihijatrijskim poremećajem i pokazali da se njihov broj povećava kada unosite ova zaslađena pića“, dodao je Svaminat, koji nije učestvovao u istraživanju.
Zašto se ova povezanost najviše primjećuje kod žena? Istraživači pretpostavljaju da polni hormoni „vjerovatno igraju ključnu ulogu“, uz napomenu da su oko dvije trećine ispitanika bile žene.
„Iako naša analiza povezuje konzumaciju gaziranih pića, promjene u mikrobioti crijeva i simptome depresije, eksperimentalne studije na ljudima i glodarima neophodne su kako bi se dokazala uzročna veza“, napisali su autori studije.
U međuvremenu, vjerovatno je dobra ideja da izbjegavate napitke prepune šećera i kalorija – voda je sjajna alternativa koja hidrira tokom cijelog dana.
Dr Ana K. Kostakis, direktorka programa za specijalizaciju iz psihijatrije u Northwell Staten Island University Hospital, nije uvjerena da su moderna probiotska gazirana pića rješenje.
„Nisam sigurna da je to pravi odgovor, jer su i ta pića puna ili pravog šećera ili vještačkih zaslađivača“, rekla je Kostakis za The Post. „A vještački zaslađivači remete mikrobiom crijeva isto koliko i običan šećer.“











