Sjedentarni način života povećava rizik od najčešćih srčanih bolesti, čak i kod osoba koje ispunjavaju preporučene smjernice za vježbanje, otkriva nova studija.
Studija istraživača iz akademskog sistema zdravstvene zaštite “Mas dženeral Brigam” (Mass General Brigham), koja je objavljena u medicinskom časopisu “Journal of the American College of Cardiology”, naglašava da jednostavno uklapanje u trening nakon dugog dana sjedenja možda neće biti dovoljno da se suprotstavi štetnim efektima sedentarnog načina života na zdravlje srca.
Nalazi su otkrili da produženo vrijeme sjedenja povećava rizik od srčanih bolesti, posebno od srčane insuficijencije i smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Zamjena sjedenja drugim aktivnostima znatno smanjuje ove rizike.
Studija je otkrila i da ispunjavanje preporučenih nivoa umjerene do snažne fizičke aktivnosti možda nije dovoljno da se smanji kardiovaskularni rizik ako prekomjerno sjedenje ostane dio svakodnevnog života.
“Mnogi od nas većinu svog budnog dana provode sjedeći, i iako postoji mnogo istraživanja koja podržavaju važnost fizičke aktivnosti, znali smo relativno malo o potencijalnim posledicama od previše sjedenja, osim nejasne svjesti da bi to moglo biti štetno”, rekla je glavna autorka studije Ezimamaka Ajufo, saradnica za kardiologiju u sistemu zdravstvene zaštite “Mas dženeral Brigam”.
“Rizik je ostao čak i kod ljudi koji su bili fizički aktivni, što je važno, jer mnogi od nas sjede i misle da, ako možemo da izađemo napolje na kraju dana i uradimo neku vježbu, možemo da ga uravnotežimo”, dodala je.
Nalazi studije i zdravstveni rizici
Ezimamaka Ajufo i njen tim analizirali su podatke 89.530 pojedinaca iz Biobanke Ujedinjenog Kraljevstva. Oni su posmatrali povezanost između dnevnog vremena provedenog u sjedenju i budućeg rizika od četiri uobičajena kardiovaskularna oboljenja:
Tim je koristio algoritam mašinskog učenja za klasifikaciju sedentarnog ponašanja.
Sjedenje duže od 10,6 sati povećava rizik od četiri bolesti srca
Otkrili su da sjedentarno ponašanje povećava rizik od sve četiri vrste srčanih bolesti, sa rizikom od 40 do 60 odsto od srčane insuficijencije i kardiovaskularne smrti kada se sjedi više od 10,6 sati dnevno a mimo sati koji se provode u spavanju.
Mnogi negativni efekti sedentarnog ponašanja su postojali čak i među onim pojedincima koji su imali više od 150 minuta preporučene umjerene do snažne fizičke aktivnosti nedjeljno.
Naime, iako je studija otkrila da se rizik od atrijalne fibrilacije i srčanog udara uglavnom može eliminisati bavljenjem fizičkom aktivnošću, višak rizika od srčane insuficijencije i kardiovaskularne smrti mogao bi se samo djelimično nadoknaditi fizičkom aktivnošću.
Važnost skraćenja vremena sjedenja
“Naši podaci podržavaju ideju da je uvijek bolje manje sjedeti i više se kretati kako bi se smanjio rizik od srčanih oboljenja, i da je izbegavanje prekomjernog sjedenja posebno važno za smanjenje rizika od srčane insuficijencije i kardiovaskularne smrti”, rekao je koautor studije Šan Kuršid, elektrofiziolog.
Istraživački tim se nada da će ovi nalazi pomoći u informisanju i stvaranju budućih smjernica i napora javnog zdravlja. Oni bi željeli da buduće studije namijenjene predviđanju rizika testiraju efikasnost intervencija javnog zdravlja koje pomažu ljudima da smanje broj sati koje provode sjedeći i vide kako to utiče na zdravlje kardiovaskularnog sistema.
Planiraju i da prošire ovo istraživanje kako bi istražili uticaj sjedentarnog ponašanja na niz drugih bolesti i na duže vremenske periode.
“Vježbanje je važno, ali se čini da je izbjegavanje prekomernog sjedenja posebno važno”, istakao je jedan od autora studije, dr Patrik Elinor, doktor medicine, kardiolog i direktor centra za srce u Opštoj bolnici u Masačusetsu.
