Slavni kuvar Džejmi Oliver je priznao da već deset godina spava samo tri ili četiri sata i da ga to ozbiljno narušava.
A onda pogledate zvanične preporuke: odraslima treba između sedam i devet sati sna svake noći.
Realnost? U Velikoj Britaniji ljudi u prosjeku spavaju šest sati i 50 minuta. Polovina ispitanih priznaje da često pregura noć na četiri sata, a 44 odsto vjeruje da “moglo bi i manje”.
I da, jedna loša noć nije smak svijeta. Ali ako vam loš san postaje pravilo, tijelo to veoma brzo naplati jer nastaju problemi.
Slabiji imunitet
Dok spavate, tijelo radi isto ono što doktor radi poslije pregleda: popravlja, brani, čisti. Imuni sistem tada stvara citokine – supstance koje napadaju viruse i bakterije. Ako ne spavate dovoljno, citokina ima manje i tijelo reaguje sporije.
Prema riječima dr Su Pikok, psihološkinje i ekspertkinje za san, manjak sna direktno snižava imuni odgovor. Čak i vakcine slabije djeluju kod ljudi koji spavaju manje od šest sati.
Pojačana anksioznost
Nesanica i anksioznost funkcionišu kao zatvorena petlja. Manjak sna pojačava stres, a stres vas drži budnim.
Dr Su objašnjava da mozak u takvom stanju radi u fight or flight modu – tijelo je spremno na opasnost, a ne na odmor. Poslije nekoliko noći lošeg sna, primjećuje se pad raspoloženja, smanjena tolerancija na stres i osjećaj da je svaki problem duplo veći.
Problemi s ciklusom
Nedostatak sna remeti hormone, posebno TSH. Dr Katarina Lederle kaže da povišen TSH kod žena može da izazove neredovan ciklus, izostanak ovulacije, pa čak i privremeni gubitak menstruacije.
Ovo nisu rijetke pojave – tijelo reaguje na svaki poremećaj ritma.
Gojaznost i stalna glad
Ako ste poslije neprospavane noći bili gladni kao vuk, to ima objašnjenje. Tokom sna regulišu se leptin, grelin i kortizol, hormoni koji kontrolišu glad, sitost i stres.
Kada sna nema, problemi se javljaju: apetit raste, žudnja za šećerom je jača, a dugoročno se povećava rizik od gojaznosti.
Pad produktivnosti
Ovo vam je poznato: teško je fokusirati se kad ste iscrpljeni. Jedna studija u SAD pokazala je da ljudi koji spavaju pet sati noću izgube preko dva radna dana godišnje samo zbog grešaka, loše koncentracije i umora.
Manjak sna smanjuje pamćenje, usporava donošenje odluka, slabi pažnju i motivaciju.
Ostali zdravstveni rizici
Dugoročni nedostatak sna podiže rizik od hipertenzije, srčanog udara, moždanog udara i dijabetesa.
Povezuje se i sa kognitivnim padom, a povećava i vjerovatnoću razvoja demencije i Alchajmera, jer mozak bez sna ne uspjeva da očisti toksine koji se skupljaju tokom dana.
San nije luksuz nego temelj. Ako svake večeri mislite da može i bez toga, tijelo vas brzo razuvjeri. Kad mu uskraćujemo odmor, ono počne da naplaćuje – kroz hormone, raspoloženje, pamćenje i zdravlje.
Spavanje nije posljednja stavka na listi obaveza. Ono je ona prva bez koje ništa ne funkcioniše, prenosi Ona.rs.
