Studija objavljena u časopisu The Lancet Public Health pokazala je da je 7.000 koraka dnevno povezano sa značajno manjim rizikom od brojnih zdravstvenih problema — od demencije, preko depresije i dijabetesa tipa 2, do kancera i srčanih oboljenja.

Rezultati su pokazali da takva šetnja smanjuje rizik od kancera za šest procenata, dok je rizik od demencije niži čak 38 posto kod osoba koje prelaze 7.000 koraka dnevno. Takođe, primijećen je i 28 posto manji rizik od padova, što je naročito važno za starije osobe, piše Euronews.

Dr Danijel Bejli, stručnjak sa Univerziteta Brunel u Londonu (koji nije učestvovao u studiji), izjavio je da ova otkrića ruše mit o “magičnih” 10.000 koraka.

“Ovi rezultati pokazuju da i umjereno povećanje fizičke aktivnosti — čak i samo dodatnih 1.000 koraka dnevno — može imati pozitivan uticaj na zdravlje”, ističe Bejli.

U analizi su korišćeni podaci više od 160.000 ispitanika iz 31 različite studije.

Pokazalo se da i oni koji dnevno naprave oko 4.000 koraka imaju bolje zdravstvene ishode u poređenju sa osobama koje naprave tek 2.000 koraka.

Za srčane bolesnike važi – što više koraka, to bolje. Ipak, kod drugih bolesti korist stagnira nakon 7.000 koraka dnevno.

Iako je studija imala ograničenja — poput manjeg broja podataka za kancer i demenciju i nedovoljnog uzimanja u obzir faktora poput godina ili slabosti organizma — istraživači smatraju da su rezultati ohrabrujući, naročito za one kojima je 10.000 koraka teško dostižno.

Profesor fiziologije Stiven Haridž sa Kraljevskog koledža u Londonu napomenuo je da broj koraka ne pokazuje intenzitet aktivnosti, što je takođe važan faktor za zdravlje. On je podsjetio da se preporučuje minimum 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti (kao što je brza šetnja ili vožnja bicikla) nedjeljno ili 75 minuta intenzivne aktivnosti.

“Ovo istraživanje dodatno potvrđuje koliko je fizička aktivnost ključna za opšte zdravlje — i fizičko i mentalno. Svaki podsticaj ka kretanju je dobrodošao”, zaključio je Haridž.