Prema statistikama auto-klubova, ljeti na visokim temperaturama ima znatno više intervencija nego zimi na niskim, a spisak razloga je podugačak. Britanski RAC prije nekoliko godina objavio je da je zabilježeno od 20 do 30 odsto više intervencija upravo tokom toplotnih talasa.

1. Akumulatori

Najviše, vjerovali ili ne, stradaju akumulatori. Oni su posebno izloženi riziku ljeti jer nemaju hlađenje, a uz visoke spoljne temperature dodatno se zagrijavaju procesom punjenja i pražnjenja. Tada elektrolit u akumulatoru može ispariti, što ostavlja elektrode izloženim i ubrzava proces stvaranja naslaga.

Pritom se ljeti u automobilu koristi mnogo električnih potrošača, poput klima-uređaja, zbog čega alternator može biti opterećen do nivoa da potpuno prestane da puni akumulator.

2. Gume

Prve na udaru užarenog asfalta su, naravno, gume, koje su samim tim i najizloženije ljeti, naročito tokom dužih putovanja, poput odlaska na godišnji odmor.

Ako je guma stara, visoke temperature ozbiljno prijete njenom raspadanju, posebno ako nije pravilno napumpana. Većina eksplozija guma događa se upravo u ljetnim mjesecima, jer nepravilan pritisak uzrokuje pretjerano trošenje, ali i dodatno zagrijavanje guma.

Zato gume uvijek treba napumpati na propisani pritisak.

3. Motor i rashladni sistem

Rashladna tečnost motora ključna je za njegovo hlađenje, a motor bez „vode“ može, baš poput čovjeka, doslovno otkazati na visokim temperaturama.

Pritom uzrok nisu duga putovanja – motor će se prije pregrijati dok automobil stoji u gužvi i radi u leru na visokoj temperaturi vazduha nego tokom same vožnje. Situacija je još gora ako rashladni sistem gubi tečnost jer negdje curi.

4. Motorno ulje i ostali sklopovi

Zimi je motorno ulje ključno za što bolje podmazivanje prilikom hladnog starta, ali visoke temperature su te koje kvalitativno uništavaju i degradiraju ulje – bilo da je riječ o pregrijavanju motora ili bržoj vožnji auto-putem kada se ulje više zagrijava.

Na visokim temperaturama opterećeni su i svi drugi sklopovi, poput kočnica, kvačila i elektronike, a čak je i gorivo rjeđe i brže isparava, pa može porasti i sama potrošnja.

Štetno UV zračenje ne utiče samo na ljude

Direktno i jako UV zračenje djeluje na lakirane površine jednako kao i na vašu kožu – isušuje lak i zagrijava ga, što može uzrokovati njegovo pucanje. Uz to izbjeljuje boje, a isto se događa i u unutrašnjosti automobila gdje temperatura dodatno raste zbog efekta staklene bašte.

UV zraci uništavaju boje, naročito na tamnim i osjetljivim materijalima poput kože, te mogu uzrokovati sušenje i pucanje plastike u vozilu. Zato je korisno imati presvlake na sjedištima, a najbolje je automobil ljeti parkirati u hladu, ukoliko je to moguće.

Najkorisnija i najjednostavnija stvar koju možete kupiti jeste zaštita za sunce kojom ćete zakloniti vjetrobransko staklo od direktnog sunčevog zračenja.

Takođe, savjetuje se da, gdje god možete, ostavite malo odškrinute prozore – to može značajno smanjiti zagrijavanje kabine vozila.

Ukratko: Ključne činjenice i savjeti

Tamni automobili zagrijavaju se više od svijetlih, a razlika u temperaturi može biti i veća od 20 stepeni.

Crni lak na direktnom suncu ljeti može se zagrijati i na više od 70 stepeni Celzijusa, dok temperatura u enterijeru može premašiti 50 stepeni.

Zaštita za vjetrobran je jeftina, a može biti od velike pomoći.

Prljavština na laku može se na jakom suncu zapeći i oštetiti farbu.

Motorno ulje degradira i kvalitativno se uništava na visokim temperaturama.

Jako sunce izbjeljuje tamne boje i u unutrašnjosti automobila, naročito tkaninu i kožu, pa je poželjno staviti presvlake na sjedišta kako biste ih zaštitili.

Jako UV zračenje, visoka temperatura i so u vazduhu (ako ste blizu mora), koja djeluje poput finog abrazivnog sredstva, uz jak vjetar dodatno uništavaju lak automobila.

Malo odškrinuti prozori mogu znatno smanjiti temperaturu u unutrašnjosti dok je automobil parkiran.

Pravilan pritisak u gumama ključan je za izbjegavanje pregrijavanja i pucanja guma na vrelom asfaltu.