To znači da bi vrijeme kada legnemo i vrijeme kada se probudimo trebalo biti što sličnije svakog dana – razlika od približno pola sata još se smatra urednim obrascem spavanja. Naučnici su primijetili da mnogi odrasli nemaju takvu rutinu, a to bi moglo štetiti njihovom zdravlju.

Iako dostupna istraživanja najčešće posmatraju samo povezanost između neurednog ritma spavanja i lošeg zdravlja te ne mogu sa sigurnošću reći da jedno uzrokuje drugo, životni stil s neustaljenim tajmingom spavanja povezan je sa većim rizikom od srčanih problema, gojaznosti, mentalnih poteškoća kao što su depresija i anksioznost te demencije.

U studijama je uočeno da ljudi koji često odstupaju od uobičajenog vremena spavanja pokazuju te obrasce češće nego oni sa redovnim rasporedom.

Glavni razlog vjerovatno leži u tome što naš unutrašnji sat – tzv. cirkadijalni ritam – usklađuje mnoge funkcije organizma, od hormona do metabolizma i imuniteta.

U studiji iz 2020. godine, istraživači su analizirali obrasce spavanja skoro 2.000 odraslih osoba starosti od 45 do 84 godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Zaključili su da su oni sa najneredovnijim rasporedima spavanja imali više nego dvostruko veću vjerovatnoću da razviju kardiovaskularne bolesti od onih sa redovnijim obrascima spavanja.

U drugoj studiji objavljenoj 2024. godine, istraživači su analizirali podatke o spavanju više od 88.000 odraslih osoba u Velikoj Britaniji i svima dodijelili ocjene “redovnosti spavanja”. Oni koji su postigli najniži rezultat, što znači da su imali najneredovnije rasporede spavanja, imali su oko 50 posto veću vjerovatnoću da razviju demenciju od onih koji su postigli rezultat u sredini raspona.

Kad stalno mijenjamo vrijeme odlaska u krevet i buđenja, taj ritam se “izbacuje iz takta”, što može izazvati poremećaje u oslobađanju hormona poput kortizola, dovesti do povećanog stresa i upalnih procesa te poremetiti apetit i probavu.

Zbog toga stručnjaci preporučuju razvijanje navike da se ide na spavanje i budi u isto vrijeme svaki dan. To može uključivati postavljanje podsjetnika sat vremena prije spavanja, opuštajuće večernje rituale poput čitanja ili meditacije, i izlaganje dnevnom svjetlu ujutro kako bi se podstaklo usklađivanje unutrašnjeg sata.

Iako ponekad ne primijetimo neposrednu razliku kao nakon jedne noći nemirnog sna, dugotrajna dosljednost u obrascima spavanja može dugoročno unaprijediti naše zdravlje.