Studijom su proučene reakcije djece starosti između tri i pet godina na igračku nazvanu “Gabbo”, koja je namijenjena djeci uzrasta od tri godine, ali trenutno postoji vrlo malo istraživanja o uticaju ove tehnologije na predškolce.

Tim Univerziteta u Kembridžu pronašao je samo sedam relevantnih studija širom svijeta, od kojih se nijedna nije fokusirala na samu djecu.

“Gabbo” sadrži četbot sa vještačkom inteligencijom koji aktivira kompanija OpenAI. Dizajniran je da podstakne mališane da razgovaraju sa njim i pokrenu maštovitu igru.

Roditelji uključeni u studiju bili su zainteresovani da saznaju potencijal igračke da djecu podučava jezičkim i komunikacijskim vještinama.

Njihova djeca su, međutim, često imala poteškoća u komunikaciji sa njom, pokazala je studija.

Kako se navodi, “Gabbo” nije čuo kada ga djeca prekidaju, nadglasavao ih je, nije mogao da razlikuje dječji i odrasli glas i nespretno je reagovao na izraze naklonosti.

“Srećan mali robot”

Koautorka studije, Emili Gudakr, rekla je da igračke poput “Gabbo”-a mogu pogrešno da protumače emocije ili da reaguju neprimjereno.

Kada je jedno trogodišnje dijete reklo “Gabbo”-u da je tužno, igračka mu je odgovorila: “Ne brini! Ja sam srećan mali robot. Hajde da nastavimo sa zabavom”.

Istraživači su upozorili da ovakve interakcije mogu da signaliziraju da je dječja tuga za AI igračku nevažna.

Profesorka neurodiverziteta i razvojne psihologije na Univerzitetu u Kembridžu i koautorka studije, Dženi Gibson, podsjetila je da se ranije mnogo pažnje posvećivalo fizičkoj bezbjednosti igračke, a da sada mora da se razmišlja i o psihološkoj bezbjednosti.

Nakon jednogodišnje studije, istraživači su naveli da bi regulatori trebalo da djeluju sada kako bi osigurali da proizvodi koji se prodaju djeci mlađoj od pet godina nude “psihološku bezbjednost”.

Igračku “Gabbo” proizvodi kompanija Curio, koja je sarađivala sa pjevačicom Grajms, bivšom partnerkom Ilona Maska.

“Primjena vještačke inteligencije u proizvodima za djecu nosi povećanu odgovornost, zbog čega su naše igračke napravljene uz roditeljsku dozvolu, transparentnost i kontrolu”, navedeno je iz ove kompanije.

Kako su saopštili, istraživanje načina na koji djeca komuniciraju sa igračkama koje pokreće vještačka inteligencija je glavni prioritet za Curio ove godine, kao i u budućnosti.

Pozive na donošenje propisa o upotrebi vještačke inteligencije u predškolskim ustanovama ponovila je i britanska komesarka za Rejčel de Souza.

“Postoji mnogo dobrih načina upotrebe za vještačku inteligenciju, ali bez odgovarajuće regulacije, mnogi alati i modeli koji se koriste kao asistenti u učionici, ili nastavna sredstva ne podležu strogim zaštitnim provjerama”, rekla je ona.

U istraživanju se takođe savjetuje roditeljima da drže AI igračke u zajedničkim prostorima gdje roditelji mogu da nadgledaju njihovu interakciju sa djecom.

Glumica i aktivistkinja za prava djece, Sofi Vinklman, zalaže se za to da se AI drži podalje od dječjih vrtića.

“Šteta koju to može da nanese je mnogo veća od koristi”, upozorila je ona, dodajući da razvoj AI vještina treba da bude ostavljen za kasnije.