“Savremene metode prevencije, poboljšana ishrana, povoljniji uslovi života, rada, dostupnost medicinske pomoći, uticali su na povećanje prosječnog životnog vijeka. U svakoj zemlji u svijetu raste ne samo broj starijih, već i njihov udio u populaciji”, rekao je Berdikličev u intervjuu za TASS, odgovarajući na pitanje da li medicina može da pobijedi starost i da li će ljudi doživjeti 100 godina.

On je dodao da se svi ti podaci odnose i na Rusiju.

“Mogu da kažem da se između 2020. i 2050. godine očekuje da će se stanovništvo, staro 80 ​​godina i više, utrostručiti i dostići 426 miliona ljudi u svijetu“, istakao je Berdikličev.

Prema njegovim riječima, u bliskoj budućnosti, zahvaljujući napretku medicine, posebno u oblasti genetike, biotehnologije i farmakologije, “očekivani životni vijek ljudi će se povećati do mogućih bioloških granica ljudskog tijela”.

“Koje su to granice? Teško je reći, jer nauka može da nas iznenadi. Starosnu granicu od 100 godina mnogi ljudi su već premašili. Vjerovatno je goruće pitanje u ovim uslovima da li će povećanje očekivanog životnog vijeka poboljšati kvalitet života”, naglasio je on.

Šef kancelarije SZO u Moskvi je objasnio da na očekivani životni vijek, pored medicinskih faktora, utiče i stvaranje povoljnih socijalnih i fizičkih uslova, uključujući “mogućnost starijih ljudi da bezbjedno posjećuju javna mjesta, koriste prevoz i njihovo učešće u društvu”.

“Dobar primjer takvog međusektorskog pristupa je moskovski program aktivnog starenja. Takođe bih želio da napomenem da je Sankt Peterburg prošle godine bio prvi ruski grad koji se pridružio globalnoj mreži WHO, prilagođenoj starijim ljudima”, dodao je Berdikličev.

On je naveo da ova mreža obuhvata više od 1.700 gradova i zajednica iz više od 60 zemalja, koje “sve ujedinjuje jedan cilj – stvaranje boljeg okruženja za starije stanovnike”.