Samo u Evropskoj uniji, koja je podregion sa najvećom konzumacijom alkohola na svijetu, alkohol je prouzrokovao više od 111.000 novih slučajeva raka u 2020. godini, prema novom naučnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), tačnije njene agencije za istraživanje raka, poznate kao Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC).
Na globalnom nivou, taj broj je dostigao procijenjenih 741.000 slučajeva, pri čemu muškarci čine gotovo 70 odsto novih oboljelih od raka.
Pored zdravstvenih posljedica i ekonomski teret je značajan: prema podacima SZO, prevremene smrti uzrokovane rakom povezanim s alkoholom koštale su 4,58 milijardi eura u 2018. godini.
“Evropski region SZO-a, a posebno zemlje Evropske unije, plaćaju previsoku cijenu za alkohol kroz slučajeve raka koji se mogu sprečiti i razorene porodice, kao i milijarde koje koštaju poreske obveznike”, rekao je dr Gundo Vajler, koji predvodi napore na prevenciji i promociji zdravlja u kancelariji SZO za Evropu.
Kako je dodao, neki nazivaju alkohol “kulturnim nasljeđem”, ali, kako kaže, bolest, smrt i invaliditet ne bi trebalo da se normalizuju kao dio evropske kulture.
Kako je alkohol povezan sa rakom
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) je prvi put klasifikovala alkohol kao kancerogen još 1988. godine. Prema njihovim podacima, alkohol povećava rizik od najmanje sedam vrsta raka, uključujući rak usne duplje, ždrela, grkljana, jednjaka, jetre, debelog crijeva i rektuma, kao i dojke kod žena.
Naučnici vjeruju da alkohol izaziva rak putem više mehanizama, uključujući promjene u nivoima hormona, promjene u crijevnom mikrobiomu i oštećenje DNK izazvano oksidativnim stresom i metabolitom acetaldehidom, koji nastaje iz etanola.
Smanjenje ili potpuno prestajanje konzumacije alkohola smanjuje rizik od razvoja ovih vrsta raka.
Većina slučajeva raka povezanih s alkoholom potiče od “rizičnog” pijenja (od dvije do šest alkoholnih pića dnevno) i “teškog” pijenja (više od šest pića dnevno), navodi se u izvještaju.
Međutim, čak je i “umjerena” konzumacija (manje od dva pića dnevno) bila odgovorna za više od 100.000 novih slučajeva raka na globalnom nivou u 2020. godini.
Strategije za smanjenje rizika
Nova analiza predstavlja prvi put da je IARC procijenila potencijalne koristi od prevencije.
“Ona nedvosmisleno potvrđuje da politike usmjerene na celokupnu populaciju smanjuju konzumaciju alkohola, a da smanjena konzumacija alkohola smanjuje rizik od raka”, rekla je direktorka IARC-a, dr Elisabet Vajderpas.
Agencija se zalaže za mjere poput viših poreza, određivanja minimalnih cijena, podizanja zakonske starosne granice za konzumaciju alkohola, kao i ograničavanja gustine prodajnih mjesta za alkohol, skraćivanja radnog vremena ili dana kada je prodaja dozvoljena, zabrane reklamiranja alkohola i uvođenja državne kontrole nad prodajom.
Prema navodima IARC-a, sve ove politike doprinose smanjenju konzumacije alkohola, a samim tim i smanjenju rizika od raka.
Na primjer, studija iz 2021. godine pokazala je da bi udvostručavanje akciza na alkohol moglo da spreči šest odsto novih slučajeva raka i smrti povezanih s alkoholom u 2019. godini u evropskom regionu SZO, koji obuhvata Evropu i Centralnu Aziju.
“Podizanje svijesti o rizicima od raka koje nosi alkohol i činjenici da nijedan nivo konzumacije nije bezbjedan je od ključnog značaja. Svi imamo ulogu u promjeni postojećih normi i vrijednosti koje okružuju konzumaciju alkohola”, rekla je dr Beatrisa Lobi-Sekretan, zamjenica šefa odjeljenja za sintezu dokaza i klasifikaciju u IARC-u.
