Šta znače nivoi UV indeksa?

UV indeks razvijen je u Kanadi 1992. godine, a njegova je svrha da se na jednostavnoj ljestvici procijeni snaga sunčevog zračenja i potreban nivo zaštite.

• Vrijednosti od 1 do 2 označavaju nizak nivo zračenja, kada je dovoljno nositi naočare za sunce i nanijeti kremu za sunčanje.
• Kod umjerenog indeksa, od 3 do 5, potreban je oprez uz istu zaštitu.
• Visok indeks, od 6 do 7, zahtijeva smanjenje boravka na suncu, traženje hlada te nošenje zaštitne odjeće, šešira, naočara i kreme.
• Kod vrlo visokog indeksa, od 8 do 10, potreban je dodatan oprez jer nezaštićena koža može brzo zadobiti opekotine.
• Ekstremni nivo, 11 i više, znači da koža bez zaštite može izgorjeti u samo nekoliko minuta pa se preporučuje izbjegavanje izlaska na sunce i primjena svih mjera opreza.

Koji faktori utiču na UV indeks?

Vrijednost UV indeksa mijenja se zavisno od lokacije i vremenskih uslova, a na nju utiče nekoliko faktora. Gusti oblaci mogu blokirati dio UV zračenja, ali ga rijetki, bijeli oblaci mogu i pojačati refleksijom. Zračenje se pojačava za oko 2 % na svakih 300 metara nadmorske visine, pa na planinama može biti znatno jače uprkos nižoj temperaturi.

Najjače je na ekvatoru i slabi prema polovima, a vrhunac u našem podneblju doseže od aprila do avgusta. Ozonski omotač upija UV zrake, pa je zračenje jače na područjima gdje je taj sloj tanji. Najintenzivnije je sredinom dana, obično između 10 i 16 sati. Snijeg reflektuje do 80 odsto UV zraka, pijesak 15, a voda 10 posto, što dodatno povećava izloženost, dok prirodni i vještački zakloni poput drveća i zgrada smanjuju izloženost.

Opasnosti visokog UV indeksa

Prekomjerno izlaganje suncu može brzo dovesti do opekotina, a dugoročno povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema.

Kada UV zraci prodiru u kožu, mogu izazvati genetske mutacije u ćelijama. Dugotrajna izloženost i česte opekotine povećavaju rizik od razvoja raka kože. Bolest je izlječiva ako se otkrije rano, zbog čega su važni redovni samopregledi i godišnje kontrole kod dermatologa.

Neki ljudi mogu imati alergijsku reakciju na sunce, poznatu kao fotosenzibilnost. Ona može uzrokovati osip, crvene mrlje ili koprivnjaču, a pojedini lijekovi takođe mogu pojačati osjetljivost kože.

Prekomjerno izlaganje suncu ubrzava pojavu bora, sunčanih pjega i promjena u pigmentaciji. Procjenjuje se da je UV zračenje odgovorno za čak 90 odsto vidljivih znakova starenja kože.

Izlaganje suncu može izazvati opekotine rožnjače i povećava rizik od razvoja mrene (katarakte) i makularne degeneracije, koja oštećuje središnji vid. Takođe može podstaći rak kože oko očiju.

UV zračenje može oslabiti imunološki sistem. Budući da je koža prva linija odbrane od mikroorganizama, njeno oštećenje može smanjiti otpornost organizma na infekcije i neke vrste karcinoma.

Kako se efikasno zaštititi

Najbolja prevencija je ograničiti direktnu izloženost UV zračenju, izbjegavati solarijume i redovno pratiti promjene na koži.

Preporučuje se izbjegavanje sunca između 10 i 16 sati.

Kremu za sunčanje treba nanijeti 15 minuta prije izlaska i obnavljati svaka dva sata, kao i nakon plivanja ili pojačanog znojenja.

Birajte vodootpornu kremu širokog spektra sa zaštitnim faktorom (SPF) 30 ili višim.

Kad god je moguće, boravite u hladu, posebno ako je vaša sjenka kraća od vas.

Nosite šešir i naočare za sunce koje pružaju 99-100 odsto UV zaštite.

Takođe je važno piti dovoljno vode i provjeravati rok trajanja kreme za sunčanje, koji je obično tri godine.

Kako provjeriti UV indeks

UV indeks za vašu lokaciju možete provjeriti na brojnim meteorološkim internet stranicama i u aplikacijama.

Većina aplikacija za vremensku prognozu na pametnim telefonima automatski prikazuje tu vrijednost, što olakšava planiranje aktivnosti na otvorenom, čak i kada ste na putovanju.