U profesionalnom životu može doći do samosabotaže kada odlažemo rokove do posljednjeg mogućeg sata, što dovodi do neoptimalnog rezultata, piše Psiholodži Tudej.
Samosabotaža ima mnogo oblika.
Lične finansije nisu izuzetak od ovog pravila – ako imamo finansijske ciljeve koje smo postavili i koje zaista želimo da postignemo, ali ne uspijevamo da ih ostvarimo.
Psiholozi navode četiri razloga zašto se pojedini ljudi upuštaju u finansijsku samosabotažu.
1. Svjesna i podsvjesna uvjerenja
Naša uvjerenja vode naše ponašanje. Kada vjerujete u izjave poput: „Novac je korijen svakog zla“, manje je vjerovatno da ćete ispuniti finansijske ciljeve, jer imate negativna uvjerenja o gomilanju novca.
Štednja je često viđena kao podrazumijevano ponašanje kod većine potrošača, tako da će negativno mišljenje o štednji novca dovesti do toga da vaš bankovni saldo nestane u tren oka.
Savjet psihologa: Uložite namjeran napor da razumijete svoja eksplicitna i implicitna uvjerenja o trošenju i štednji novca.
Shvatite da se štednja novca može iskoristiti za dobro, kao što je odlazak u penziju u ranijoj dobi, prenošenje bogatstva budućoj generaciji ili doniranje u dobrotvorne svrhe.
2. Vaše emocije
Emocije su jedan od najmoćnijih direktnih uticaja na naše svakodnevne odluke. Strah i anksioznost igraju ključnu ulogu u oblikovanju našeg finansijskog planiranja. Ako ste zabrinuti zbog toga koliko je visok vaš mjesečni račun za kreditnu karticu, ova anksioznost može dovesti do toga da izbjegnete provjeru iznosa novca koji posjedujete na svojoj kreditnoj kartici, kako biste izbjegli neprijatnu emociju.
Slično tome, strah često tjera ljude da izbjegavaju učenje komplikovanog jezika (šta su dividende, zajednički fondovi…) koji je povezan sa akcijama i investiranjem.
Savjet psihologa: Budite spremni da prihvatite neke kratkoročne negativne emocije u zamenu za dugoročni napredak.
Biznismen Piter Draker je jednom rekao:
„Ono što se mjeri, time se i upravlja. Shvatite da, kao i za svaki drugi cilj, morate biti voljni da mapirate i pratite svoj napredak da biste bili uspješni. Prihvatite strah i anksioznost unaprijed, znajući da će oni vremenom nestati.“
3. Odugovlačenje
Mnogi ljudi odlažu ulaganje i otplatu neizmirenih dugova, baš kao što odlažu rad na, na primjer, renoviranju kuće ili mršavljenju.
Početni napor je neprijatan, što ga čini primamljivim da se odloži na neodređeni datum u budućnosti.
Međutim, jedino pametnije vrijeme za početak ulaganja od današnjeg je juče.
Savjet psihologa: Počnite da investirate i otplaćujete dugove danas – bez izgovora.
Ako vaša kompanija nudi finanijske planove, počnite da ih koristite. U suprotnom, otvorite jedan sami. Finansijski problemi, nažalost, ne nestaju tokom vremena – oni se pogoršavaju.
4. Brzo bogaćenje
Većina mašta o tome da se obogati preko noći tako što će dobiti na lutriji, ostvariti veliki uspjeh u kazinu, osvojiti sportsku opkladu, prodati kriptovalutu…
Savjet psihologa: Izbjegavajte razmišljanja i šeme za brzo bogaćenje.
Povremeno sportsko klađenje ili vikend u kazinu je zabavan i nećete bankrotirati ako se kladite razumno. Ali uobičajeno trošenje na ove šeme za brzo bogaćenje može vam naštetiti.
Lako je odlagati učenje o našim finansijskim odlukama i preduzimanje mjera u vezi sa našim finansijskim odlukama zbog anksioznosti i straha oko te teme.
Iako ne možete otputovati u prošlost i kupite svoje prve akcije sa 11 godina (kao što je to učinio Voren Bafet), razumijevanje faktora koji utiču na samosabotažu može vam pomoći da je pobedite.
