Uskrs je najvažniji hrišćanski praznik i spada u red “pokretnih” svetkovina. To znači da se ne proslavlja uvijek istog datuma. Isti je samo dan – nedelja, a čak ni to nije uvijek bilo tako… Uskrs se određuje na osnovu, na prvi pogled, jednostavnog crkvenog pravila – on “pada” u prvu nedjelju poslije prvog punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevice. Ipak, iza ove “formule” zapravo se krije mnogo matematike, dosta istorije koja nije samo hrišćanska i malo poznavanja kretanja zemljinog vernog saputnika – Mjeseca.

Zašto sav hrišćanski svijet ne slavi Vaskrs istog dana?

Ako mislite da je dovoljno da poslije 21. marta (kada pada proljećna ravnodnevica) izađete napolje, pogledate u nebo, pronađete pun Mesec i na osnovu toga zaključite da ćete sledeće nedelje slaviti Uskrs, griješite! Stvar je mnogo komplikovanija!

Zašto?! Zato što crkva za računanje ravnodnevice i punog Meseca ne koristi astronomsko vrijeme, već tablice razvijene još u srednjem vijeku koje su u međuvremenu u mnogome prestale da odgovaraju realnosti tj. onome što vidimo na nebu.

Ali krenimo ispočetka… Treba reći da je upravo zbog tačnijeg određivanja datuma Uskrsa, papa Gregorije 1583. godine izvršio reformu rimskog ili julijanskog kalendara. Novi kalendar nisu prihvatile pravoslavne crkve, pa se od tada svi crkveni praznici proslavljaju u razmaku od 13 dana, koliko trenutno iznosi razlika među kalendarima, u katoličanstvu i pravoslavlju.

Međutim, to ne važi i za “pokretne” praznike tj. za Uskrs!

Kako da izračunamo da li će se Uskrs “poklopiti”

Savremeni kalendari su solarni, u njima se vreme meri u odnosu na kretanje zemlje oko Sunca dok se u prošlosti koristio lunarni kalendar, zasnovan na kretanju Mjeseca oko Zemlje. Datum Uskrsa je jedan od rijetkih “ostataka” lunarnog kalendara koje su preživjele i u hrišćanskoj civilizaciji.

Dakle, kada nastupi proljećna ravnodnevica (21. mart) čeka se prvi pun mjesec. Po pravilu, ako pada u nedjelju, za Uskrs se uzima sledeća nedjelja. Zato Uskrs može biti bilo koji od 35 dana posle proljećne ravnodnevice ili od 22. marta do 25. aprila. Pošto su u julijanskom kalendaru datumi “pomjereni”, pravoslavni Uskrs može biti između 4. aprila i 8. maja.

Uskrsi se dakle, u obje crkve, mogu poklopiti između 4. i 25. aprila, što se desilo 2014. godine kada je cijeli hriščanski svijet praznik slavio 20. aprila i ponovo 2017. kada je Uskrs “pao” 16. aprila. Sledeći put, “zajednički” Uskrs desiće se tek 2028. godine i slaviće se 16. aprila.

Lunarni kalendar

Drugi problem je sam lunarni kalendar. U ovom složenom kalendaru godina traje 354 dana tj. njemu “nedostaje” 11 dana da bi dostigao “naš” kalendar. Da bi se taj manjak nadoknadio periodično su se ubacivali vanredni mjeseci, a da bi se ovaj komplikovani račun bar malo pojednostavio u crkvi su u VI vijeku razvili tablice na osnovu kojih se određuje datum Uskrsa, a one se koriste i danas.

Ipak, čak ni ovo nije sve! Što se katoličkog Uskrsa tiče, nema više šta da se doda, ali – Pravoslavni Uskrs nikada ne može da bude prije jevrejskog praznika Pashe!

Osnov za ovo se nalazi u Jevanđeljima. Pasha je praznik koji traje sedam dana i obilježava egzodus Jevreja iz Egipta. Tajna večera je, prema predanju, bila upravo vezana za ovaj jevrejski praznik, a kako je ona bila prije raspeća, ni Uskrs ne može da bude prije Pashe.

Prije sabora u Nikeji 325. godine bilo je hrišćanskih zajednica koje su slavile Uskrs isključivo u odnosu na Pashu, bez obzira koji bi to dan u nedelji bio, ali je na saboru nedelja kao „dies Domini” – Božiji dan, opšteprihvaćena.

I to je cijela filozofija… Katolička crkva datum Uskrsa izračunava u odnosu na proljećnu ravnodnevicu i prvi pun mjesec poslije nje. Pravoslavna crkva ovome dodaje i to da Uskrs ne može biti prije jevrejske Pashe.

(Istorijski zabavnik)