U novoj 2022. godini očekujem da dođe do prijeko potrebnog dijaloga parlamentarne većine i da u tom dijalogu pokažemo da smo dorasli ovome što su nam građani Crne Gore dali na čuvanje – političke slobode i nade u bolje sutra, kazao je u razgovoru za “Dan” poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG) Vladimir Dobričanin.

Naveo je da je prethodna godina prošla u političkom sazrijevanju, ali iz dana u dan dokazuju da je to jedan dinamičan i dugotrajan proces.

– Još uvijek nismo prelomili da se ponekad opšti interes i naš uskostranački interes ne poklapaju u potpunosti i da je postizanje kompromisa neophodno kako bismo napredovali kao društvo. Puno je teških riječi izrečeno koje su nanijele veliku političku štetu svima, a prvenstveno onima koji su ih uputili. Mi iz Ujedinjene Crne Gore od početka pokušavamo da ukažemo da je dijalog unutar parlamentarne većine neophodan kako bismo taj isti kompromis postigli sa što većim konsenzusom. Nakon toga, treba pristupiti pregovorima sa partijama manjina kako bi se i one uključile, ali ta volja mora postojati obostrano uz određene preduslove koje smo već predstavili – rekao je Dobričanin.

Prema njegovim riječima, loša komunikacija između Vlade i parlamentarne većine jeste jedan od elemenata koji je ne samo obilježio godinu za nama, već je i uglavnom bio glavni uzrok nesporazuma koji su uslovljavali nastavak i produbljivanje političke krize. Dodaje da nadu daju novi Tužilački savjet, usvajanje budžeta, povećanje plata i penzija, uvođenje dječijeg dodatka, kao i povratak naknada majkama sa troje i više djece.

– Najveća vrijednost političke 2021. godine jeste to što smo je zavšili raspravama, da ne kažem svađama o ekonomskim pitanjima, što je prvi put viđeno na političkom tlu Crne Gore. Nadam se da će ovo preći u naviku i da će ova rasprava zamijeniti gotovo vjekovnu, nametnutu raspravu “ko je Srbin, a ko Crnogorac” u ovoj našoj maloj ali lijepoj zemlji – objašnjava naš sagovornik.

Kako dodaje, UCG je od početka zagovarala temeljnu rekonstrukciju Vlade na bazi političkog dijaloga kako bi profunkcionisala osovina Vlada–Skupština.

– Iako je dijalog započet, volju za kompromisom je u potpunosti zamijenila isključivost koja je unaprijed osudila ovakav dijalog na propast. U jednom trenutku je postignut gotovo jedinstven stav o rekonstrukciji, to jeste 38 poslanika od 41, ali je ponovo na scenu stupilo ono o čemu sam u prethodnom pasusu pričao. I dalje čvrsto stojimo na stanovištu da je rekonstrukcija kojoj prethodi politički dijalog jedini realan i racionalan model izlaska iz političke krize.

Izbori u ovom trenutku ne bi bili dobra opcija, jer još uvijek nemamo donesene zakone koji bi obezbijedili održavanje fer i demokratskih izbora. Što se manjinske vlade tiče, to je jedan projekat koji bi mogao dodatno da destabilizuje Crnu Goru i koji bi iskomplikovao ionako komplikovane unutrašnje političke odnose – zaključio je on.