On je istakao da je potrebno da definišemo šta je danas drugačije nego ranije da bismo razumjeli zbog čega je tako.
“Sistem nabavki i distribucije je isti, lista ljekova danas kao i ranije je najbolja u regionu, isti ljekari propisuju terapiju i danas i ranije, određuju se maksimalne cijene ljekova i danas i ranije, naše tržište je visokozavisno i komisija MZ pregovara sa proizvođačima ljekova, odnosno njihovim zastupnicima i danas i ranije. Rast cijena ljekova uzrokovan je onim što je drugačije, a to su populistički programi „Evropa sad 1 i 2“ i posljedično slabljenje dostupnosti zdravstvene zaštite, drugačije strukturirana lista ljekova koja stavlja veće finansijsko opterećenje na pacijente, prisustvo više od 100.000 stranaca sa regulisanim boravkom u Crnoj Gori, a imaju identična prava na zdravstvenu zaštitu kao svi osiguranici FZO, slabija kontrola propisivanja ljekova (u ranijem periodu smo imali bolje informatičko rješenje tog problema)”, objasnio je Čirgić.
Ističe da je rast cijena u EU tek 2,1 odsto, a u eurozoni 1,6 odsto, dok je kod nas eksplozija od 14,5 procenata.
“Potrošnja iz džepa građana za ljekove od 60 miliona eura u 2024. veća je nego nekoliko godina ranije za tri puta. Godišnji rast zdravstvene potrošnje je 10 odsto, više nego dupliran u odnosu na nekoliko godina ranije. Ovo su pokazatelji rada zdravstvenih vlasti i Vlade uopšte i slika „brige“ države za zdravlje građana i njene nemoći da se nosi sa problemima u zdravstvu “, upozorio je Čirgić.
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore na pitanje da li imaju informaciju koji su sve ljekovi poskupili, koliko i zašto, uputili su Pobjedu na Službeni list. Međutim, ni na jednom sajtu nisu našli informaciju koji su ljekovi poskupjeli i koliko.
Iz Fonda su kazali da raspolažu podacima dobijenim od nadležnih službi Ministarstva zdravlja o promjenama cijena ljekova na Listi ljekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Fonda.
“Imajući u vidu da je Lista ljekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje u nadležnosti Ministarstva zdravlja u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Na aktuelnoj Listi ljekova koja je u primjeni od 1. juna 2025. godine i objavljena u Službenom listu, došlo je do promjene cijena ljekova u smislu snižavanja cijena za 73 lijeka, dok je za 21 lijek došlo do povećanja jedinične cijene”, kazali su.
Kada je u pitanju refundacija koju Fond izdvaja, Pobjedi su saopštili da Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju u članu 49 navodi kako se vrši refundacija ljekova.
Osigurana lica zdravstvenu zaštitu ostvaruju u zdravstvenim ustanovama i kod drugih davalaca zdravstvenih usluga sa kojima Fond zaključuje ugovor, u skladu sa zakonom.
“Izuzetno od stava 1 ovog člana, osigurano lice može da: kupi lijek sa osnovne liste ljekova koji se izdaje na recept u apotekama, kao i lijek koji se koristi za liječenje u zdravstvenoj ustanovi ili medicinsko-tehničko pomagalo sa Liste medicinsko-tehničkih pomagala koje se propisuje na recept, ako se ne može obezbijediti kod zdravstvene ustanove i drugih davalaca zdravstvenih usluga iz stava 1 ovog člana; i u slučaju iz stava 2 ovog člana, osigurano lice ima pravo na naknadu troškova za ostvarenu zdravstvenu uslugu, u visini cijene koju je platilo na osnovu računa izdatog u skladu sa zakonom”, naveli su iz Fonda.
Oni su objasnili da je pacijent koji podnese zahtjev Fondu za refundaciju finansijskih sredstava upotrijebljenih za kupovinu deficitarnih ljekova dužan da u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o refundaciji nadležnoj službi Fonda dostavi propisanu dokumentaciju među kojom je fiskalni blok obavezujući dokaz.
“Fond izdvaja finansijska sredstva za sve ljekove koji su bili deficitarni u slučaju potrebe pacijenta, te ne postoji neko utvrđeno pravilo koji su to najčešće refundirani ljekovi. Ipak, mogli bi se izdvojiti određeni ljekovi za tretman rijetkih epilepsija koji su odobreni preko Komisije Ministarstva zdravlja, a da se ne mogu u dogledno vrijeme nabaviti od strane centralne veledrogerije Montefarm, pa su pacijenti prinuđeni da ih kupuju, kao i ljekovi koji su deficitarni ne samo u našoj zemlji, već i šire (zastoj u lancu proizvodnje, neki drugi objektivni razlog za nestašicu) – primjer lijeka urzodeoksiholna kisjelina („ursofalk“) za tretman oboljenja žučnih puteva i jetre”, naglasili su iz Fonda.
Na pitanje o iznosu refundacije u protekle dvije godine, kako su rekli iz Fonda,samo 2023. godine imali su 8.549 zahtjeva za refundaciju finansijskih sredstava upotrijebljenih za kupovinu deficitarnih ljekova, što je, po njihovim riječima, uslovilo izdatak od 370.946,60 eura.
“Tokom 2024. godine Fondu za zdravstveno osiguranje upućeno su 7.374 zahtjeva za refundaciju finansijskih sredstava upotrijebljenih za kupovinu deficitarnih ljekova, što je uslovilo finansijski izdatak od 237.960,28 eura. U periodu od 1. januara do 31. jula 2025. godine Fondu za zdravstveno osiguranje je upućeno 4.158 zahtjeva za refundaciju finansijskih sredstava upotrijebljenih za kupovinu deficitarnih ljekova, što je uslovilo finansijski izdatak od 146.954,04 eura”, objasnili su iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
Skuplji i suplementi
Iz dvije apoteke su kazali da su poskupjeli suplementi i to od dva do tri eura po proizvodu. Naveli su da su skuplji i ljekovi za redovne terapije.
“Kod nas jesu cijene ljekova više nego u regionu, tako nam makar kažu naši kupci, no mi sa tim nemamo ništa. Kažu da su cijene kod nas 30 odsto više nego u Bosni, Srbiji i Albaniji. Cijena probiotika je povećana i to u zavisnosti od proizvođača, a varira od dva do tri eura”, kazala je apotekarka koja je željela ostati anonimna.
Iz Ministarstva zdravlja su više puta medijima kazali da su razlozi poskupljenja ljekova to što su veći troškovi proizvodnje, sirovina, energije i transporta, kao i regulatorni troškovi.
“Vlada je izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država. Ministarstvo zdravlja je napravilo ovaj korak kako bi zaustavilo nekontrolisani rast cijena ljekova i kako bi povećali dostupnost za sve pacijente”, naglasili su iz Ministarstva.
Pola penzije za liječenje
Podsjetimo, u Crnoj Gori ima 131.000 penzionera, minimalna penzija je 450 eura, a prosječna 548 eura, pa je Pobjeda pitala penzionere o cijenama ljekova.
Podgoričanka N. M, penzionerka koju su zatekli u redu kod izabranog doktora u Domu zdravlja Blok V, rekla je da kao srčani bolesnik izdvaja od penzije mjesečno oko 100 eura za terapiju.
“Srčani sam bolesnik već tri godine, imam terapiju koja je redovna i uz nju moram kupovati i dodatne vitamine za ojačavanje srčanog mišića. Sve to ukupno me košta oko 100 eura mjesečno, koje dajem od penzije koja je 580 eura. Eto vidite koliko dajem za liječenje”, kazala je.
Penzioner R.T. je rekao da pored bolesti karotide ima problema sa proširenim venama i vidom.
“Ne treba da pitate penzionere kako mogu od penzija u ovakvim poskupljenjima gdje svakog dana nešto poskupi, moramo na ljekove davati pola penzije. Za moje liječenje mjesečno dajem oko 170 eura zajedno sa suplementima. A refundaciju od Fonda zdravstvenog osiguranja ne bih pominjao, koliko su mi pomogli, to je za sprdnju. Treba da pitate ministra koliko pomažu penzionerima, a ne nas”, rekao je penzioner.
Pacijent S.Č. je kazao da je imao moždani udar, uz to da ima nekoliko vrsta bolesti.
“Prvi put čujem da Fond refundira penzionerima, ono što znam je da svako snimanje u privatnim klinikama plaćam od 50 do 70 eura, a to često radim jer moram. Penzioner sam i od penzije mjesečno bez snimanja izdvajam oko 100 eura na terapije koje su mi obavezne, pa vidite koliko me to košta. Pola penzije dam za liječenja, od ljekova do snimanja”, naveo je.
Sugrađanka D.P. je kazala da ima probleme sa želucem i da je na snimanje kolonoskopije koje joj je zakazano u Kliničkom centru čeka skoro pola godine.
“Samo za gastroskopiju u privatnoj ustanovi sam izdvojila 220 eura jer nijesam mogla kao za kolonoskopiju. Moja plata je 700 eura, ali mislim da mnogo moram davati za ljekove i terapiju koja mi je redovna uz sve moguće suplemente. Mjesečno sigurno bez snimanja plaćam oko 80 eura. Mislim da je mnogo za naš standard kada je sve poskupjelo”, naglasila je.
