Na otvaranju izložbe govorili su direktor muzeja Vladislav Šćepanović, kustoskinja izložbe Natalija Vujošević i umjetnica Maja Smrekar.

Šćepanović je istakao je da je rad Maje Smrekar primjer hrabre i nužne umjetničke prakse u savremenom društvu.

„Umjetnica se bavi nekom vrstom preispitivanja graničnih fenomena koji su uglavnom kritika savremenog drustva i života, stoga je Maja Smrekar, rekao bih neophodna umjetnica u ovom vremenu, koja preispituje mejnstrim tendencije kada su u pitanju tehnologija, život, polovi i bioetika, dakle polja ka kojima se krećemo, a o kojima obični pojedinci znaju vrlo malo. Njen feministički pogled na svijet, kao i pozicija inspirisana Donom Haravej, predstavljaju važan otpor savremenom revivalizmu patrijarhata”, kazao je Šćepanović.

Vujošević je naglasila da Smrekar kroz ovu postavku povezuje lokalni kontekst s globalnim temama.

„Za temu izložbe Maja je odabrala jedan naš lokalni slučaj, postindustrijski pejzaž Solane, koji je istraživala tokom rezidencijalnog boravka prošle godine. Iz tog istraživanja nastala je spekulativna fabula s fokusom na velikog ružičastog flamingosa, simbola Solane, kroz koju umjetnica promišlja moguće budućnosti zajedništva vrsta, održivosti i života nakon ekološke katastrofe”, istakla je Vujošević.

Umjetnica Maja Smrekar osvrnula se na proces stvaranja izložbe i simboliku flamingosa kao centralnog motiva.

„Tokom boravka u Crnoj Gori počela sam istraživati flamingose, njihovu taksonomiju, ekologiju i ponašanje. Zanimljivo je da mogu živjeti i do sedamdeset godina, uvijek u istom jatu, gdje važnu ulogu ima zajedništvo, a ne nužno reprodukcija. Postoji i veliki broj flamingosa koji se nikada ne razmnožavaju, već žive kao prijatelji za cijeli život, gradeći zajednicu koja zajedno opstaje. Ta ideja zajedništva i solidarnosti unutar vrste postala je temelj ove izložbe”, objasnila je Smrekar.

Maja Smrekar (rođena 1978. u Sloveniji) jedna je od najistaknutijih savremenih umjetnica jugoistočne Evrope, čiji rad se fokusira na preplitanje biologije, tehnologije, društvenih struktura i etike. Diplomirala je vizuelne umetnosti na Akademiji za likovnu umetnost i dizajn u Ljubljani, gdje je i magistrirala video i nove medije.

Smrekar je međunarodno prepoznata po svojim istraživanjima koja povezuju biotehnologiju i performans, a posebno po projektima „K-9_topology”, „Ecce Canis”, „Hybrid Family” i „!BRUTE_FORCE”, kroz koje kritički propituje granice između čovjeka i drugih vrsta. Dobitnica je brojnih međunarodnih priznanja, među kojima se ističe Zlatna Nika Ars Electronica (2017) za rad u oblasti hibridne umjetnosti.

Njen rad je prikazivan u vodećim muzejima, galerijama i festivalima savremene umjetnosti širom Evrope i svijeta, a u fokusu njenog stvaralaštva je istraživanje odnosa između tehnologije, empatije i kolektivnog opstanka.

Izložba će biti otvorena za posjetioce do 10. januara 2026. godine.