“Ne gledam ko je i šta je već koliko može da doprinese razvoju. Predrasude postoje, a ako nekad moraš odbraniti ono što jesi, to se povezuje sa tim nacionalizmom i šovinizmom ali to treba da ostane iza nas“, kazao je Đeljošaj.
Dodao je da živi u takvoj porodici i ambijentu gdje su mu različitosti toliko pomogle da on postane ono što je danas, ističući da je to bogatstvo koje se ne može riječima objasniti dok se ne osjeti.
„Ja svojim radom želim to da pokažem. Kao pripadnik nacionalne manjine i partije sam uvijek isticao da kad smo formirali Vlade, da ne treba da vodimo institucije koje se tiču manjina, već javnu upravu, ekonomiju… Ja sam prezadovoljan rezultatima. Trebamo mjeriti stvari po uspjehu a ne po tome kako se neko zove“, kazao je Đeljošaj.
O kolektoru
Govorio je o kolektoru u Botunu i kazao da mu se ne sviđa ta situacija te da situaciju posmatra iz nekoliko uglova.
„Ja sam iz Tuzi a Malesija ima jako dobre odnose sa Zetom. Jako dobro se slažemo i imamo jedno zajedništvo. Mi smo tokom čitavog perioda življenja u Glavnom gradu bili diskriminisani i to nas je i zbližilo. Kad pričam o ovoj tematici imam pomiješane državne funkcije ali i solidarnost sa građanima jer bi u istim situacijama mi imali solidarnost građana Zete. Da budem u potpunosti iskren – meni je ovo neshvatljivo“, kazao je Đeljošaj.
Dijalog je, dodaje, nešto što treba da se desi te da imamo drugu situaciju a gdje se i sama vlast konfrontira između sebe.
„Moramo imati mehanizam razgovora sa građanima i da se objasne stvari koje su dobre ili loše a ne da dovedemo stvari u cajtnot gdje gubimo 100 miliona. Znamo da gradu treba kolektor i tu se svi slažemo. Toga su svjesni i građani Zete i Botuna ali ne mogu da razumijem da ne može da dođe do dijaloga i da moramo da organizujemo šatore, referendume, proteste, da napravimo priču od toga gdje neko ko gleda sa strane pita – šta se dešava? To smo trebali da rješavamo bez svega ovoga“, kazao je Đeljošaj.
On navodi da nije kasno za dijalog i za dogovor.
„Ne mogu da shvatim da oni koji rukovode Glavnim gradom nemaju sluha za dogovor. Mislim da je Mujović vrijedan i radan. Čak sam spreman da budem i moderator ali mislim da to nisu toliko različite strane da ne mogu da sjede zajedno“, kazao je Đeljošaj.
Prije nego dođemo do djela, dodao je on, i naveo da je bolje pričati nego krenuti sa gradnjom, policijom…
„I ova poruka je interesantna. Glavni grad Podgorica, bez obzira ko je na vlasti – kolektor prave u Zeti a deponiju u Tuzima. Sad kad treba nešto da se finalizuje, to su zasebne opštine i njih izbjegavaju. Vidio sam da je Slaven Radunović potpisivao odluke koje su nezakonite. Za deponiju u Tuzima. Radi se kad kako odgovora Glavnom gradu. Zakon definiše granice, a ako bude neka nova odluka da se nešto promijeni to je nova realnost – ali granice se znaju, i Zete i Tuzi. Tako sve funkcioniše. Imali ste situaciju sa Deponijom koji traže saglasnost Glavnog grada što potpisuje ministar Radunović da bi radili u Tuzima. Sada može neko u Zeti da gradi, ne traže saglasnost opštine Zeta, već ministarstva i mnogu. Mislim da je Radunović u zoni krivičnog djela“, kazao je Đeljošaj.
Dodaje da ako sada ne reaguju nadležni organi da je zakazala pravna država.
„Ona ne dozvoljava nikome da radi protivzakonito ako ima neki interes“, kazao je Đeljošaj.
Dodaje da se u Kučima zna ko je čije, kao što su znali i preci, te da u tom razgraničenju ne vidi problem te da jedino problemi postoje zbog podjela, ali da je to pitanje koje nije problematično.
„Ja očekujem da znaju da mi kao sinovi svojih očeva znamo kako funkcioniše tamo. Imate dio oko Kučkih Korita, tamo funkcioniše i funkcionisaće uvijek“, kazao je Đeljošaj.
„Zbog korone i rata u Ukrajini došlo do velike inflacije“
Na pitanje voditelja da prokomentariše navode da postoji trgovinski lobi u Crnoj Gori koji određuju pravila marži, Đeljošaj navodi da tu postoji nekoliko aspekata.
„Država treba da garantuje procese evrointegracija, imamo institucije koje smo formirali a koji će pratiti tu konkurenciju gdje će provjeriti sumnje koje se pojavljuju u javnosti. Mi kao ministarstvo ne možemo sve da rješavamo, već tu postoji i Agencija za zaštitu konkurencije“, kazao je Đeljošaj.
On dodaje da je Evropskoj Komisiji poslat predlog zakona te da očekuje da se pod drugačijim pravilima bira Savjet agencije.
„Mi smo imali veliku razliku koja se desila ne zbog nas. Razlika u cijeni i skok cijena koji se desio zbog korone i rata u Ukrajini. Mi to nismo mogli da kontrolišemo jer smo zavisni od uvoza, posebno po pitanju prehrambene industrije. Negdje inflaciju od 2-5% možemo da tolerišemo i ne narušava se standard. Ali dvocifrena je druga. Mi ne upoređujemo sa tim, već sa vremenom prije toga, a to vrijeme ne možemo da vratimo“, kazao je Đeljošaj.
Dodaje da veliki brendovi i nemaju baš interes za direktan kontakt sa Crnom Gorom, već da smo „druga ili treća ruka“ te da možda neko zarađuje i od nas.
„Svakako, ne stavljam previše fokus na nezdrave proizvode i politika Vlade je da ih dodatno oporezuje. Zdravi proizvodi bi trebali da se oslobađaju dažbina, da se smanjuje PDV na voće i povrće. Prema gaziranim sokovima i čokoladama nemam tu neku socijalnu dimenziju. Ali mlijeko, jogurt, meso… Čak mislim da je region malo skuplji nego mi. Na ovako malom tržištu imamo dobru konkurenciju“, kazao je Đeljošaj.
Dodao je da očekuje da će do kraja godine usvojiti nova zakonska rješenja te da će naredna godina biti transparentnija.
O koncesijama
A govoreći o koncesijama o Aerodromima Crne Gore, Đeljošaj navodi da je odnos sa premijerom uvijek bio kolegijalan i na nivou.
„Možda i drugarski. Ali – dešavao se dosta nekih stvari i dobro je da se desila promjena. Ljudi treba da vide da mi ne treba da mislimo u kalupu. Ljudi ponekad kritikuju što imamom izdvojena mišljenja na Vladi ali to je demokratija. Vratimo se na lokalni nivo u Tuzima, govori se da se žale ljudi, prije se nisu žalili, i dodao je da je bio dio procesa koji je gradio i da građani sada imaju više prohtjeva i da mogu da kritikuju nego da su ostavili sistem kao prije“, kazao je Đeljošaj.
Dodaje da ne vidi problem u Vladi kada dolazi do ovih stvari.
„Imali smo odluku Tenderske komisije gdje su se članovi pobunili, izašli u medije… Negdje sam kao predsjednik komisije, pošto je to resor kod Maje Vukićević, krenuli smo da iznosimo tematiku i to se prebacivalo ali želio sam da postavim javnosti kako jeste. Komisija ima pravo, to im daje zakon o koncesijama, a to što se izbrojilo, nije bilo loše namjere ni odluke. Mislim da je u pitanju ustupak, tražio sam da podnesu odgovornost jer je EFC tražio da mi promijenimo odluku, oni su konsultant. Nakon naše prve odluke, oni su slali pisma predsjedniku Vlade, da se njima to ne sviđa, da to treba drugačije da izgleda… Ako ga je ko kontaminirao to su oni. Žalili su se na odluku, pisali su i pisma, o odluci koja nije bila ni verifikovana“, kazao je Đeljošaj.
Dodaje da potencijalno može postojati sukob između Wizz Air-a i budućeg koncesionara.
„Ja nisam neko ko će da prejudicira i da kaže da je potrebno da se stavi tačka ali da jesam za premijera. Ovo je velika odluka i sjednica treba da bude otvorena. Ovo je zakup na 30 godina. To može da donese veliki razvoj ali i stagnaciju, nemamo autoputeve ni pristupnu željeznicu. Nama svakako trebaju Aerodromi. Zašto sam ja imao drugačiji stav, i potencirao nekoga, nisam. Ja imam principe i meni je važno kad će neko da krene da gradi Aerodrome“, kazao je Đeljošaj.
On dodaje da gleda interes države, a ne koncesionara.
„Mene interesuje moja država i šta će doći privredi ovoj državi. Napravljena je analiza nakon koje ću ja imati konačni stav“, kazao je Đeljošaj.
A na pitanje koja je njegova država, Crna Gora ili Albanija i za koga bi navijao da igraju utakmicu, on dodaje da je potpredsjednik Vlade i da je Crna Gora njegova država.
„Mi idemo ka Evropskoj Uniji, svi to radimo, to treba da bude fokus, ali naravno želimo dobre odnose sa ostalima. Komšija ti je bliži od brata nekada. Sa komšijama treba imati dobar odnos. Sport je sport, ja ga gledam iz druge vizure, volim sport, bio sam i aktivni sportista i ja to gledam kroz tu prizmu. Mislim da sport ima jednu dimenziju, politika neku drugu i nikada neću miješati neke stvari. Sport treba da prenesemo da nam se bave djeca, mladi… Vidjeli ste scene iz Nikšića gdje dijete plače da pobjegne sa utakmice. Imate i uvrede na tribinama. Nisu to više ni uvrede, vi prozivate na likvidaciju po nacionalnoj osnovi. To su stvari koje treba zabraniti i trajno zabraniti takvima da prisustvuju sportskim manifestacijama, ili makar država da kaže da više ne idemo na te stadione“, kazao je Đeljošaj.
Dodaje da puno prati fudbal, a pogotovo Dečić.
„Treba da se igra utakmica sa Budućnosti a koja je odložena jer su „ćerali Turke“. Mi ne možemo da organizujemo sportske manifestacije zbog nekih protesta“, kazao je Đeljošaj.
„Sastanak sa direktorom FBI treba da je na ponos Vlade i države“
Govoreći o posjeti SAD-u, Đeljošaj navodi ga je začudila kampanja.
„Onda sam vidio i neke novinare koji su pitali šta je radio, ovo ono… Ja da sam bio na mjestu tih novinara ja bih to promovisao, gdje je došlo vrijeme da neko iz naše države na tako visokom nivou ima sastanke i posjete. Imamo dobru komunikaciju, strateška partnerstva sa SAD-om. Ja sam bio i u Vašingtonu, ne slučajno. Imao sam sastanak sa direktorom FBI-ja i mislim da niko nije imao veći sastanak. Sad, sa mog ugla, to treba da je na ponos Vlade i Države. A onda sam vidio saopštenje“, kazao je Đeljošaj.
Naveo je da i ako se postigne nešto u društvu, to se minimizira.
„Ja kad budem išao lično neću objaviti i u FBI i u CIU. Naravno pod navodnicima. Kad nešto privatno radim, nema potrebe da objavim. Radim kao potpredsjednik Vlade i naravno da ću obavijestiti javnost o tome. To je ostavilo kod mene malo toga da nisam mogao da shvatim i razumijem motive toga. Jedno znam – na nijednom sastanku, nikad nigdje, a pogotovo u inostranstvu, niko nije mogao da čuje neku kritiku prema ovoj državi, vladi, ni prema opoziciji. Uvijek pričam afirmativno“, kazao je Đeljošaj.
Ono što se radi u Crnoj Gori, radi se u Crnoj Gori – ali vani, to nikada neće raditi jer je to dio i porodičnog vaspitanja.
„Oni koji su nespretno reagovali, to će ostati njima“, naveo je on.
„Sastanci poput onog između albanskih i srpskih političih partija su takvi da niko ništa sa tim ne može izgubiti. To je poželjno“
A govoreći o odnosima Srba i Albanaca, koji su bili turbulentni, ali i sporazum koji je potpisan između predstavnika albanske manjine, kao i predstavnika srpskih političkih partija, Đeljošaj je kazao da ljude ne gleda ko je koje nacionalnosti niti će to ikada raditi.
„To je nekulturno i nemoralno nego na nekim drugim osnovama. Malo je bilo nesporazuma i punjenje glave jednom političkom subjektu uzimajući jednu moju izjavu. Bilo je jedno saopštenje, a znate da svaka akcija ima reakciju. Zaledili su se bili odnosi jer je riječ riječ. Ali između riječi i djela su velike razlike pogotovo u Podgorici. Nemaš ni dovoljno informacija nekad, ali smo mi negdje poslednjih nekoliko mjeseci sjeli i razgovarali otvoreno i razjasnili informaciju. Smatrali smo da ne treba o tome javno da pričamo. Razgovarali smo o nekim zakonima, bila je komunikacija između naših predstavnika klubova – ZBCG i SNP-a, nekih dogovora oko saradnje i negdje je bila ideja da me pozovu da zajednički potvrdimo te razgovore i dogovore koje smo imali kao politički subjekt i naravno da sam otišao. Pitali su da li da objavimo – nikada u životu nisam nešto tajno radio. Potpisali smo koalicioni sporazum i ja to ne krijem, zajedno smo u Vladi, možemo da se slikamo, može se objaviti“, kazao je Đeljošaj.
Dodao je da su sastanci te prirode – takvi da niko ništa ne može izgubiti sa tim.
„Imali ste DF i DPS. Od dijaloga nema potrebe niko da strijepi osim onih koji se kriju“, kazao je Đeljošaj.
A govoreći o odnosu sa NSD-om, Đeljošaj navodi da sa svima ima dobre odnose, i kolegijalne i politički korektne i ljudske odnose.
„Imam neslaganje sa odlukom kolege Slavena Radunovića ali to nema veze sa odnosom Albanaca i Srba. Ovdje nema veze ni sa Tuzima ni sa Botunom, gledajmo predmete kao predmete. Vidim kolegijalnost, i mislim da kad Vlada ne bi bila dobra, ne bi ni opstala. Mislim da u onome što nam slijedi, trebali bi da i proširimo saradnju. Treba da imamo društveni konsenzus i da se fokusiramo na zatvaranje poglavlja. Preuzeli smo obavezu da do kraja sledeće godine zatvorimo sva poglavlja“, kazao je Đeljošaj.
Dodaje da je uvijek sa svima sarađivao u Crnoj Gori i da su kritikovali dosta stvari koje je DPS radio.
„Mi smo 2019. godine poslali DPS u opoziciju zajedno sa Demokratama, ali vidim da se generalizuje to. Uzimaju moju izjavu i govore da se ovaj nije čuo za vrijeme DPS-a. Mi, a i same nacionalne partije gledam drugačije. Mislim da one uvijek treba da budu dio vlasti ali ne po svaku cijenu jer i oni trebaju da se za neke stvari izbore. Ne mogu biti dio vlasti samo zato što su manjine – nego da daju kvalitet toj vlasti i da sa onim što rade pokažu da treba da budu dio vlasti, a ne jer drže neko ime i prezime“, kazao je Đeljošaj.
A govoreći o odnosu sa opozicijom, on kaže da ima komunikaciju, ali da je logično da se razlikuju ali da to ne znači da oni ne treba da pričaju.
„Možda ponekad nađemo kompromis za neke stvari koje treba zajedno da radimo“, kazao je Đeljošaj.
O Milatoviću koji je objavio prepiske sa njim: Ono mu ne praštam, nismo u komunikaciji; Nikad ne bih objavio privatnu prepisku, to je najosnovnije porodično vaspitanje
A govoreći o odnosu sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, on navodi da zna da podijeli privatno i javno i da ima granicu u tome.
„Prije ovih čuvenih SMS poruka, to je bilo na Signalu. Bilo je komunikacije i prije. Ja to smatram da je privatno i da je javno, i to ne da bi krili nešto od javnosti već da razmjenjujemo mišljenja i da zaštitimo javni prostor. Ja sam mu rekao da je napravio grešku oko zakona i pokušao da mu drugačije postavim percepciju. Ja ne volim da nekome radim iza leđa ništa. Mogu da kritikujem žestoko odluku. Ljudski i direktno da će imati reakciju na to i da će nacionalne partije na to reagovati. Mi smo smatrali da je ta odluka iz interesne zone njegovog okruženja. Nisu slučajno poslanici glasali za taj zakon. Ja sam im objasnio detalje zašto treba on da se izmijeni i da se vrati kakav je bio“, kazao je Đeljošaj.
On dodaje je na djelu bila loša namjera ka Opštini Tuzi, te da je Milatoviću rekao da će biti reakcije.
„Ja sam isključio zvuk telefona i odmarao. Tek nakon dva sata sam vidio na stotine poruka i poziva, od raznih ljudi, od medija, prijatelja i nisam vidio o čemu se radi. Bio sam zatečen i pitao se je li ovo moguće. Ja to u životu nikom ne bi uradio. Da objavim nečiju privatnu prepisku? To ne postoji. To je najosnovnije porodično vaspitanje“, kazao je Đeljošaj dodajući da nema nikakve kontakte sa predsjednikom države.
Naveo je da postoje limiti koji ne mogu da pređu te da neće oprostiti Milatoviću.
„To su stvari koje su nedozvoljene. Nema puno ljudi sa kojima u Crnoj Gori ne pričam, ne znam ima li ih 2-3. On je jedan. To je postupanje loše, pogotovo jer ima važnu funkciju a zloupotrebljavajući tu funkciju pokušava nešto drugo da uradi. Ja sam Malisor. Mi ne prijetimo. Ako postoji neki problem, mi ne prijetimo. Mi nemamo problem. Ja sam mu ukazao jer sam smatrao moralnim činom da mu kažem da će imati reakciju. Onda su sve pokazivali i organi države koji su sve to odbacili, pa smo imali ponovo glasanje… Tu je bio pokušaj diskriminacije. Ti momci su to predstavljali kao lični animozitet“, kazao je Đeljošaj.
„Ne bih da oduzimam pravo nekome, ali osim Hrvata i Albanaca, nema više nacionalnih manjina“
Potpredsjednik Vlade je govorio i o statusu manjina i činjenice zagarantovanih mjesta u parlamentu.
„Ja mislim da osim Hrvata i Albanaca niko ne bi trebao da ima takvo pravo. Bošnjaci imaju 10% u stanovništvu i mislim da ne treba to da imaju. Mi smo specifična nacionalna manjina. Razlikujemo se ne samo nacionalno nego i jezički. To su standardi koje prepoznaje EU. Jer oni koji su iznad 5%, ne bih nekome da uzimam pravo, ali to nije standard. A ovdje možemo da primjenjujemo“, kazao je Đeljošaj.
Dodao je da Crna Gora kao društvo, da je na drugoj poziciji, podržao bi povlašćeni status za manjine, te da za Hrvate to treba da važi takođe.
„Moramo ih vezivati za nacionalne partije, neka ih ima više, ko god je najjači – srećan mandat. Ali da učestvuju u rasporedu mandata. Tu imamo i iskustva iz regiona i EU da se na taj način sve raspodijeli. Mi smo demokratska država, ali moramo da se posvetimo standardima EU. Standard EU je da bi za to trebali da imaju pravo Hrvati i Albanci. To treba da uradimo kao država. Imamo specifičnost manjina, manje su zastupljeni i uvijek trebaju da budu zastupljeni“, kazao je Đeljošaj.
On bi, dodaje, volio da svi podrže ovaj model.
„Ja sam to tražio kada se radila izmjena u julu na molbu premijera. On se uključivao u razgovor i kazao da može to da se ostavi kada se bude mijenjao izborni zakon“, kazao je on dodajući da će tu političari pokazati zrelost.
