U Podgorici gotovo da nema dijela grada koji je u potpunosti odolio vandalizmu. Uništene klupe, polomljene sadnice, iščupano cvijeće, išarani i oštećeni javni objekti – slika su sa kojom se gradske službe suočavaju iz dana u dan. Vrijeme i novac odlaze na popravke, a posljedice, kažu, nijesu samo estetske, već pogađaju sve građane.

“Vrijednost nije samo ključni faktor u svemu ovome, tu je i vrijeme koje je utrošeno na sanaciju posljedica vandalizma, odnosno na ispravljanje i korekcije biljnog fonda i mobilijara. Na meti vandala najčešće je parkovski mobilijar i dječji mobilijar, ali nažalost ne zaostaje ni biljni fond pa često bude slomljena ili cijela sadnica ili bude otuđeno cvijeće, i slično tome“, kazala je Milica Vukčević iz GP “Zelenilo”.

Iz Zelenila poručuju da vandali ne biraju lokaciju, te da se čin štete može desiti u svakom parku, na svakoj zelenoj površini. Posebno je izražen saobraćajni vandalizam.

“Ono što smo u prethodnom periodu primijetili jeste da je taj saobraćajni vandalizam negdje izražen pa često vidimo parkirana vozila na zelenim površinama. Parkirana vozila ne uništavaju samo travnjake već uništavaju i hidrosisteme koji se ovdje nalaze pa u tom smislu imamo velike troškove i na rekonstrukciju sistema za navodnjavanje ali naravno i na korekciju kompletnih zelenih površina“, navela je Vukčević.

Kada je riječ o GP “Čistoća” navode da najveću štetu bilježe na polupodzemnim kontejnerima. Samo u prvih deset mjeseci ove godine, zbog namjernog paljenja, Čistoća je pretrpjela štetu od čak 26.649 eura.

“Šteta, u mnogo manjem iznosu, skoro svakodnevno se evidentira i na ostaloj komunalnoj opremi – metalnim kontejnerima, betonskim i drugim kantama za sitni komunalni otpad, a šteta se najčešće ogleda u paljenju sadržaja metalnih kontejnera, ispisivanju grafita ili manjim oštećenjima koja opravljaju naši zaposleni u radionici Društva (zamjena polomljenih točkića i poklopaca na metalnim kontejnerima, farbanje nakon paljenja ili ispisivanja grafita i slično)“, kazali su nam iz Čistoće.

Da posljedice vandalizma nijesu pošteđene ni gradske fontane, potvrđuju i iz Vodovoda i kanalizacije. Oštećenja su česta, a šteta se gomila iz godine u godinu.

“Počinoce u najčešćem broju slučajeva ne možemo identifikovati. Mi na godišnjem nivou za sanaciju štete prilikom vandalskog ponašanja pojedinih građana utrošimo iznos oko 10.000 eura. Koristimo svaku priliku da uputimo apel građanima da to ne čine. Bilo da su pitanju fontane ili javna čest, me to ne predstavljuje javna, dobra, glavnog rada, dio komunalne kulture i naravno da svi čuvamo“, navodi Maša Knežević iz preduzeća „Vodovod i kanalizacija“.

Meta vandala nerijetko su i spomenici kulture. A svaki oštećeni spomenik ne predstavlja samo materijalnu štetu, već i udar na kulturnu baštinu grada, poručuju iz JU „Muzeji i galerije Podgorice“.

“Imamo preko 200 spomenika na teritoriji Glavnog rada, od kojih je stotinak u samom centru grada ostali su u seoskim područjima, ali uvijek nam fali sredstava, što zbog vremena, a nažalost, u posljednje vrijeme sve više zbog ovakvih vandalskih postupaka nesavjesnih građana naše opštine“, kazala je Magdalena Radunović iz JU “Muzeji i galerije Podgorica”.

Vandalizam u Podgorici nije sporadičan incident već svakodnevica koja košta – novca, rada i zajedničkog prostora. A dok gradske službe popravljaju, mijenjaju i ponovo grade, ostaje otvoreno pitanje: kada će javni prostor postati prostor zajedničke brige, a ne meta nečije nepažnje?