Generalna sekretarka Ustavnog suda Biljana Damjanović saopštila je da se javnoj raspravi nijesu odazvali prof. dr Zoran Rašović, kao ni predstavnici Skupštine Crne Gore.
“Odsustvo nekog od učesnika u postupku ne sprečava Ustavni sud da održi javnu raspravu i donese odluku”, rekla je Damjanović.
Predsjednice Ustavnog suda Snežana Armenko u uvodnoj riječi naglasila je da je njihov zadatak u konkretnom slučaju da utvrde da li je dosadašnja praksa Ustavnog suda po pitanju ograničene nadležnosti u pogledu ocjene ustavnosti međunarodnih ugovora uistinu u duhu Ustava Crne Gore.
“Ustav kao živi instrument mora da prati promjene u društvu kako bi ostao efikasan. Ako postoji ustavno pitanje, Ustavni sud mora da odluči o njemu. Ali isto tako Ustavni sud se uzdržava od odlučivanja o pitanjima gdje sam Ustav ostavlja prostor drugim ustavnim organima kao što su Skupština, Vlada, Predsjednik Crne Gore da djeluju u skladu sa Ustavom i u granicama koje pred njih postavlja Ustav Crne Gore”, naglasila je Armenko.
Podnosilac inicijative za ocjenu ustavnosti, odbornik u Skupštini Opštine Budva Đorđe Zenović kaže da u pravnom poretku Crne Gore nigdje ne piše da su međunarodni sporazumi iznad Ustava.
“Eventualno mogu imati istu pravnu snagu kao Ustav ili biti ispod”, istakao je Zenović.
Zenović je rekao da je pogrešno stanovište Vlade Crne Gore koja smatra da su međunarodni sporazumi iznad Ustava.
“Time bi se obesmislilo postojanje Ustava”, ocijenio je Zenović.
Upozorava da se ovim sporazumom može stvoriti, kako kaže, opasna praksa koja u narednom periodu može stvoriti velike probleme po Crnu Goru.
“Pitanje je gdje će nas to odvesti”, rekao je Zenović.
Ukoliko ovakav sporazum ostane na snazi Zenović navodi da će strani etinteti moći sticati pravo svojine suprotno zakonu.
“To će stvoriti diskriminaciju u odnosu na ostale državljane”, smatra Zenović.
Mišljenja je i da bi trebalo ići ka izmjeni samog Ustava.
“Trebalo bi dozvoliti Ustavnom sudu da cijeni i u materijalnom smislu bileteralne sporazume”, dodao je Zenović.
Smatra da je Ustavi sud jedini organ u državi koji treba da tumači Ustav.
“Paradoksalno je da Ustavni odbor Skupštine ima veća ovlašćenja nego Ustavni sud. To je neprihvatiljivo”, naglasio je Zenović.
Podnosilac inicijative za ocjenu ustavnosti, predstavnik NVO “Centar za zaštitu i proučavanje ptica” Srđan Žarić smatra da se nesumnjivo radi o imovinskim pravima entiteta – investitora.
“Taj entitet moguće da već nešto radi i da ima troškove. On svakako ima pravoda traži ispunjenje sporazuma, da traži naknadu štete ako se taj sporazum ne primijeni. Ako se ne radi o imovinskim pravima u užem smislu, definitvno se radi o legitimnom očekivanju da se u redovan tok stvari ta prava ostvare”, rekao je Žarić.
Žarić ne dijeli mišljenje Vlade Crne Gore da se ne može kontrolisati Zakon o potvrđivanju međunarodnog sporazuma u materijalnom smilu, čak ni proceduralno.
“To bi bio veliki problem da Ustavni sud zauzme takvo stanovište. Svaki zakon je isti”, dodao je Žarić.
Izvršna direktorica NVO “Centar za zaštitu i proučavanje ptica” Jovana Janjušević naglašava da je Crna Gora zbog pristupanja Evropskoj uniji (EU) u obavezi da poštuje direktive o staništima i ptičijim vrstama.
“Problematično je pravo da Crna Gora sa entitetom priprema planska dokumenta. Došli bismo do situacije da entitet sa Vladom može derogorati zaštićena područja, zaštićena na nacionalnom nivou po nacionalnim propisima i pravima i samim tim da može doći do prava na zakonske intervencije radi sprovođenja projekata, što nas dovodi do toga da se ne bi radila procjena uticaja na zaštitu životne sredine”, smatra Janjušević.
Predstavnica Vlade Crne Gore, ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da se danas raspravlja isključivo o pravnim pitanjima, koja su, kako navodi, u potpunosti nezavisna od političkih aspekata šire teme koja je pratila ovaj zakonodavni proces.
Adžić naglašava da je Venecijanska komisija već saopštila da naknadno preispitivanje i poništavanje ratifikovanog ugovora, može dovesti državu u sukob sa međunarodnim obavezama.
“Zato bi udovoljavanje inicijativama suprotno stavu Venecijanske komisije, nanijelo štetne posljedice na pristupne pregovore Crne Gore sa EU”, istakla je Adžović.
Ključno pitanje je, navodi Adžović, koja je skupštinska većina bila potrebna za usvajanje Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE.
“Stavovi Vlade i podnosioca inicijativa se mimoilaze u samo jednom pitanju – podnosioci smatraju da je za donošenje Zakona bila potrebna dvotrećinska većina, dok je Vlada stava da nije bila potrebna kvalifikovana većina”, rekla je Adžić.
Prema njenim riječima parlament primjenjuje Ustav, dok je Ustavni sud jedini koji može korigovati odluke koje ga se tiču.
Podsjeća da se Skupština pri donošenju odluke o Zakonu pozvala na odluku o ratifikaciji sporazuma o pristupanju NATO-u, dodajući da se Ustavni sud i ranije izjasnio da je potrebna prosta većina.
“Dolazimo do zaključka da ratifikaciju sporazuma nije bila potrebna dvotrećinska većina. Čak i kada bi Vlada pristala da se sporazumom uređuju svojinska prava stranaca, citirana odluka Ustavnog suda ukazuje da se odredba člana 91 odnosi na zakone koji uređuju ova pitanja, a ne Zakon kojim se potrđuje ugovor. Ako bi Ustavni sud odlučio da promijeni stav, to bi značilo da odustaje od utemeljene sudske prakse da sud nema ustavnost da ispituje ustavnost odredi međunarodnog ugovora”, naglasila je Adžović.
Smatra da bi izmjena bila i u suportnosti sa EU normama o vladavini prava, ali i da bi uticala i na ranije potpisane ugovore kao što je Sjevernoatlantski (NATO) kao i drugih zakona o ratifikaciji međunarodnih sporazuma koji su ratifikovani prostom većinom.
Stav Vlade je, ističe Adžović, jednostavan.
“Tražimo da Ustavni sud zauzme isti onaj stav koji je zauzeo u nizu dosadašnjih odluka, što smatramo da bi bio jedini pravedan i na Ustavu utemeljen epilog ovog postupka”, dodala je Adžović.
Stručno mišljenje prvi je iznio prof. dr Vladimir Đurić koji je upozorava da Ustav Crne Gore u pojedinim odredbama govori o “potvrđenim”, a u drugim o “potvrđenim i objavljenim” međunarodnim sporazumima, ukazujući na neujednačenost ustavnog teksta.
“Samo potvrđeni i objavljeni međunarodni sporazumi mogu biti dio unutrašnjeg pravnog poretka. Meni se čini da je riječ o grešci u izražavanju, ali ta greška može proizvesti određene posljedice”, istakao je Đurić.
On je ocijenio da je apsolutno neprihvatljivo da se izvršnoj i upravnoj vlasti dozvoli ocjena ustavnosti međunarodnih ugovora, dok bi Ustavni sud bio lišen mogućnosti da o tome odlučuje.
Đurić je istakao i da sadržina međunarodnog sporazuma određuje većinu kojom se on mora usvojiti u Skupštini.
“To što je Skupština do sada pravila grešku i sve međunarodne ugovore ratifikovala najprostijom većinom ne smije da odveže ruke Ustavnom sudu prilikom odlučivanja o ustavnosti ovog sporazuma”, smatra Đurić.
Upozorava da je riječ o sporazumu kojim se rađaju imovinska prava stranaca, zbog čega je ratifikacija morala biti izvršena dvotrećinskom većinom.
“Ustavni sud u ovom slučaju treba da izvrši materijalnu ili formalnu kontrolu ustavnosti sporazuma” dodao je Đurić.
Prof. dr Maja Kostić Mandić upozorila je da je predmetni sporazum problematičan zbog netransparentne i pravno sporne procedure u svim fazama.
“Iznenadila sam se kada sam vidjela da u propratnim materijalima stoji da nije bilo konsultacija sa eksternim ekspertima, niti učešća javnosti. Sam predlog sporazuma usvojen je na elektronskoj sjednici Vlade, bez rasprave”, naglasila je Kostić Mandić.
Podsjetila da je, prilikom usvajanja Ustava 2007. godine, jedna opoziciona partija, podršku uslovila odredbom da se o pravima stranaca odlučuje dvotrećinskom većinom.
Prema njenim riječima, investitor iz UAE bi imao bi pravo na osnovu bilateraon sporazuma iz 2012. da pokrene međunarodni investicioni spor zbog narušavanja prava.
“Crna Gora je preuzela međunarodne obaveze aspolutno nepotrebno, jer imamo bilateralni sporazum koji štiti investitore. Samo što ovaj štiti i investitore iz Crne Gore koji će da investitraju u UAE. Za razliku od toga, tu vrstu uzajamnosti nemamo. Imamo samo situaciju da se obaveze nameću Crnoj Gori”, istakla je Kostić Mandić.
Kostić Mandić upozorava da imamo nepreciznost koja odgovara jednoj strani.
“Emirati nemaju obaveza prema Crnoj Gori, sem da naša firma bude investitor u UAE. Potpuno se bespotrebno preuzimaju međunarodne obaveze”, istakla je Kostić Mandić.
Posebno je problematično, naglašava Kostić Mandić, narušavanje suvereniteta zemlje.
“Prenosite dio nacionalnog suvereniteta na stranu vladu. Predviđeno je da ona bitno utiče na identifikovanje i kvalifikovanje projekata kao strateških i od javnog interesa za Crnu Goru”, rekla je Kostić Mandić.
Prof. dr Đorđe Gardašević kazao je da Ustavni sud treba provjeriti da li taj Zakon uređuje imovinska prava stranaca.
“Dovoljno je reći da Ustavni sud ima ovlašćenja, da to ne bi trebalo uopšte biti sporno, da vidi je li se ovdje uređuje pitanje promatranja zvijezda ili se uređuje pitanje imovinskih prava stranaca”, kazao je Gardašević.
Nastavlja da ako se radi o imovinskom pravu stranaca treba da se vidi kojom većinom je donesen.
“Član 91 kaže da bi se tu radilo o dvotrećinskoj većini. Ako nije postignuta, onda se taj Zakon po meni ukida”, dodao je Gardašević.
Prof. dr Nebojša Vučinić kazao je da je riječ o ozbiljnoj i dubokoj pravnoj praznini.
“Ne vidim čija bi ovo bila nadležnost do Ustavnog suda, da kaže da li je ovo i proceduralno i meritorno u skladu i sa Ustavom i sa međunarodnim pravom. Ovdje je u pitanju bilateralni, kontraktuelni sporazum, koji nameće obaveze između dvije ugovorne strane”, kazao je Vučinić
Prema njegovim riječima u Zakonu nema decidnih odredbi o rješavanju sporova.
Prof. dr Mladen Vukčević rekao je da zakoni o ratifikaciji međunarodnih sporazuma podliježu sudskoj kontroli.
“Ne može država, pozivajući se na međunarodno pravo, kršiti svoj Ustav. A ako to učini, dužnost je Ustavnog suda da kaže da je to učinila”, smatra Vukčević.
Mišljenja je da sud ima pravo da ocjenjuje ustavnost sporazuma, jer, kako navodi, Ustav nema prethodnu kontrolu međunarodnih ugovora već naknadnu.
“Primjera radi, međunarodnim ugovorom mogla bi se hipotetički uspostaviti personalna unija, monarhija između UAE i Crne Gore i uspostaviti monarhija. Znači li to da bi se sa 41 glasom mogao poništiti član 1 Ustava po kome je Crna Gora republika, znači li to da bi se zaobišlo referendumsko izjašnjavanje građana koji treba da odluče o promjeni člana. Zasigurno ne znači. Ne može se sa 41 glasom za promjeniti oblik vladavine niti ustavni principi”, dodao je Vukčević.
Prof. dr Vladimir Čolović poslao je referat koji je pročitala generalna sekretarka Biljana Damjanović.
U referatu Čolović navodi da se Zakon tiče imovinskih prava stranaca. Upozorava da zbog termina “entiteti” nije definisano ko su vlasnici i osnivači.
Prema njegovom mišljenju, sporazum nije praćen dokumentima koji bi ga pojasnili.
Naglašava da će se morati donijeti veliki broj akata kako bi se primjenio.
O javnoj raspravi
Ranije, sud je u najavi saopštio da će se rasprava voditi povodom ocjene ustavnosti Zakona kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
“Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira”, kazali su iz suda.
Sud je pozvao šest stručnjaka iz ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava.
“Svoja mišljenja iznijeće profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, profesori ustavnog prava Đorđe Gardašević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda. Mišljenje će dati i profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava Maja Kostić Mandić iz Podgorice”, navode iz US.
Njihova uloga je da rasvijetle pojedina pitanja koja su istaknuta u inicijativama za ocjenu ustavnosti, ali i ona koja su sami uočili kao potencijalno sporna prilikom analize Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima.
“Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa – odbornik Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade Crne Gore, u istom vremenskom trajanju. Pitanja stručnjacima moći će da postavljaju isključivo sudije”, dodaju iz suda.
Podsjećaju da je posljednja javna raspravu održana u aprilu 2017. godine, kada je Sud odlučivao o naknadama za majke troje i više djece.
“Ustavni sud je ovoga puta procijenio da je javna rasprava neophodna zbog više složenih ustavnopravnih pitanja koja su istaknuta u inicijativama i kroz rad na predmetima”, poručuju u saopštenju.
Javna rasprava o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima trajaće najduže pet sati.
