Studija Carnegie Mellon i Microsofta povezuje veće povjerenje u AI s manjim mentalnim angažmanom. Istraživanje Oxford University Press navodi da 60 odsto učenika smatra da AI negativno utiče na školske vještine.
Upozorenja stručnjaka o kognitivnoj atrofiji i smanjenju razumevanja uprkos boljim rezultatima.
Vještačka inteligencija je za kratko vrijeme postala dio svakodnevice. Koristi se za pisanje tekstova, analizu podataka, sređivanje CV-jeva i rješavanje problema koji su nekada zahtijevali ozbiljan mentalni napor. Upravo tu, prema upozorenjima stručnjaka, počinje problem.
Sve je više dokaza da pretjerano oslanjanje na AI alate može dovesti do slabljenja kritičkog razmišljanja i smanjenja sposobnosti samostalnog rješavanja problema. Nije riječ o teoriji ili strahu od nove tehnologije, već o rezultatima konkretnih istraživanja koja dolaze sa najuglednijih univerziteta.
Jedno od najzvučnijih objavila je Massachusetts Institute of Technology. Istraživanje je pokazalo da ljudi koji koriste ChatGPT za pisanje eseja imaju manju aktivnost moždanih mreža zaduženih za kognitivnu obradu u poređenju sa onima koji pišu bez pomoći AI-ja. Još alarmantnije, ti ispitanici su teže mogli da citiraju sopstveni tekst, što ukazuje na pliće razumijevanje onoga što su “napisali”.
Kada AI razmišlja umjesto vas
U istraživanju MIT-a učestvovalo je 54 studenta, a njihova moždana aktivnost praćena je pomoću EEG tehnologije. AI je korišćen za sažimanje zadataka, pronalaženje izvora, ispravljanje gramatike i generisanje ideja. Istraživači su zaključili da postoji realan rizik od smanjenja sposobnosti učenja, posebno ako se AI koristi kao zamjena za razmišljanje, a ne kao alat.
Slične zaključke donosi i zajednička studija Carnegie Mellon University i kompanije Microsoft. Analizirano je više stotina zadataka koje su zaposleni delegirali AI alatima, a pokazalo se da veće povjerenje u AI direktno vodi ka manjem mentalnom angažmanu. Drugim riječima, što se više oslanjate na AI, to manje razmišljate.
Posebno je zanimljivo istraživanje koje je objavio Oxford University Press. Čak šest od deset učenika u Velikoj Britaniji smatra da je AI negativno uticao na njihove školske vještine. Ipak, slika nije crno-bijela. Većina učenika kaže da im je AI pomogao u razvoju bar jedne vještine, ali četvrtina priznaje da im je “previše olakšao posao”.
Bolji rezultati, lošije razumjevanje
Profesor Vejn Holms sa University College London upozorava na fenomen kognitivne atrofije, gdje se sposobnosti vremenom pogoršavaju jer ih ne koristimo. On navodi primer radiologa koji uz pomoć AI-ja bolje čitaju snimke, ali dugoročno gube samostalnu sigurnost u procjenu.
Slično upozorenje stiže i iz istraživanja Harvard Medical School, gdje je utvrđeno da AI može poboljšati učinak nekih stručnjaka, ali kod drugih ima suprotan efekat. Ključni problem nije rezultat, već razumijevanje. Kako Holms kaže, rad može izgledati bolje, ali je znanje slabije.
Iz kompanije OpenAI poručuju da su svjesni ove dileme. Džejna Devani ističe da ChatGPT ne treba koristiti kao zamjenu za razmišljanje, već kao mentora koji pomaže da se problem razloži i razumije. U tom kontekstu, AI može biti koristan posebno kada nema druge pomoći, ali samo ako korisnik aktivno učestvuje u procesu.
Ipak, upozorenje ostaje jasno. AI nije samo “pametni kalkulator”. Njegov uticaj je daleko širi, a bez razumijevanja kako funkcioniše i bez stalne provjere rezultata, postoji realan rizik da nam tehnologija polako oduzima ono najvrednije, sposobnost samostalnog mišljenja.
