Božović je takođe ocijenila da to pitanje nipošto ne može biti faktor polarizacije društva, već da su upravo takve tvrdnje ono što produbljuje diskriminaciju. Ona se dotakla i izbora sudija Ustavnog suda istaknuvši da je opimistična po ovom pitanju.
Božović je prokomentarisala da je to što jezik kojim govori najveći broj građana nema status službenog očigledan demokratski paradoks. Ona je naglasila da bi inicijativa za rješavanje ove dugogodišnje nepravde bila apsolutno opravdana.
BORBA: Koliko je realno u skorije vrijeme očekivati konkretnu inicijativu za izmjenu Ustava povodom vraćanja srpskog jezika kao službenog?
Božović: Srpskim jezikom govori najveći procenat građana Crne Gore, a on nema status službenog jezika, što samo po sebi predstavlja očigledan demokratski i pravni paradoks. Inicijativa za izmjenu Ustava u tom dijelu je u potpunosti opravdana i ustavna, jer se radi o pitanju osnovnih ljudskih prava i sloboda.
Takav zahtjev ne proizvodi polarizaciju društva, već ukazuje na dugotrajnu diskriminaciju većine građana. Nazivati ovu temu polarizujućom dodatno produbljuje diskriminaciju i obesmišljava legitimne zahtjeve za ravnopravnošću. Svako otvoreno pitanje koje u društvu izaziva nesaglasje treba staviti na dnevni red, kako bi se kroz dijalog postigao konsenzus i puno poštovanje prava svih. Izmjena Ustava kojom bi srpski jezik dobio status službenog jezika bila bi elementarno demokratski čin.
Božović je poručila da je krajnje zabrinjavajuće to što brojni političari pod maskom tolerancije zapravo podstiču govor mržnje.
BORBA: Da li prepoznajete elemente govora mržnje u učestalim izjavama dijela javnosti koji se oštro protivi vraćanju statusa srpskog jezika?
Božović: Govor mržnje koji dolazi od pojedinaca u javnom prostoru upravo je jezik koji proizvodi podjele i duboko dijeli javnost. Takav diskurs podstiče netrpeljivost i mržnju među građanima. Posebno je zabrinjavajuće što takve poruke često dolaze od političara koji se deklarativno predstavljaju kao građanski orijentisani, dok u praksi njeguju i podstiču šovinizam kroz svoje javno obraćanje. Takvo ponašanje ni u kom slučaju ne liči na političke subjekte koji zaista teže poštovanju ljudskih prava, sloboda i demokratskih vrijednosti.
Božović smatra da su se stvorili uslovi za izbor sudija Ustavnog suda, ali i da je ovo pitanje opozicija konstanto zloupotrebljavala radi političkih nadgornjavanja. Ona je takođe napomenula da evropske integracije ne treba da budu motiv odgovorne politike, već njen rezultat.
BORBA: Da li smatrate da su parlamentarne stranke povodom izbora sudija Ustavnog suda postupile zrelo i u javnom interesu?
Božović: Potreban nam je funkcionalan, kompletan i nezavistan Ustavni sud, sud koji će odlučivati u interesu građana, a ne političkih partija kao sto je bilo u vrijeme vladavine DPS-a. Vladavina prava mora biti temelj svakog demokratskog društva, a povjerenje građana u pravosuđe gradi se konkretnim djelima, a ne deklarativnim porukama.
Ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji jeste važno, ali ne smije biti jedini niti glavni motiv našeg djelovanja. Evropski standardi treba da budu posljedica odgovornog odnosa prema sopstvenoj državi i njenim građanima, a ne puko ispunjavanje zadataka radi spoljašnjih očekivanja.
Vjerujem da postoji potrebna većina u plenumu i da ćemo već u prvom krugu izabrati nedostajuće sudije koje predlažu Ustavni odbor i predsjednik države. Kako je pokazala dosadasnja dinamika rada odbora, gdje se pokazalo da svi težimo istom cilju, u utorak je moguće glasanje u plenumu.
Do tada će Ustavni odbor u cjelosti završiti sve procedure vezano za saslušanje i predlaganje jednog kandidata plenumu. Naša obaveza je da ovaj proces završimo odgovorno, bez daljeg podizanja tenzija, i da obezbijedimo funkcionalan Ustavni sud, jer to dugujemo građanima i pravnoj državi.
Tenzije koje je opozicija podizala godinu dana bile su potpuno bespotrebne. Da je postojala stvarna politička volja, sudije Ustavnog suda bile bi izabrane već davno. Umjesto toga, ovo pitanje je iskorišćeno za političko nadgornjavanje, što šteti građanima i pravnoj državi.
