Istraživanje Univerzitetskog medicinskog centra u Amsterdamu fokusiralo se na atrijalnu fibrilaciju, najčešći poremećaj srčanog ritma u svijetu, koji se često javlja bez primjetnih simptoma.

Kardiolog Mihil Vinter i doktorandkinja Nikol van Stejn vodili su studiju s ciljem da utvrde da li nosivi uređaji, poput pametnih satova, mogu pomoći u ranijem i pouzdanijem otkrivanju ovih poremećaja u poređenju s postojećim metodama.

Kod atrijalne fibrilacije srčane pretkomore kucaju nepravilno, što može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka u srcu. Ako se ugrušci prenesu do mozga, mogu izazvati moždani udar, objašnjavaju istraživači.

S obzirom na to da se fibrilacija često javlja povremeno ili bez simptoma, ona često ostaje neotkrivena tokom rutinskih ljekarskih pregleda.

U istraživanje je bilo uključeno 437 pacijenata starijih od 65 godina sa povećanim rizikom od moždanog udara. Polovina ispitanika nosila je pametne satove najmanje 12 sati dnevno tokom šest mjeseci, dok je druga polovina dobijala standardnu zdravstvenu njegu bez digitalnog nadzora.

Korišćene su dvije funkcije pametnog sata: optičko mjerenje pulsa pomoću fotopletizmografije (PPG) i jednostavan EKG za snimanje električne aktivnosti srca. Dok mjerenje pulsa može samo da ukaže na nepravilnosti, EKG je neophodan za potvrdu dijagnoze atrijalne fibrilacije.

Nekoliko velikih proizvođača već godinama ove funkcije nudi kao standard u pametnim satovima.

Atrijalna fibrilacija otkrivena je četiri puta češće u grupi koja je nosila pametne satove nego u kontrolnoj grupi. Kod 21 korisnika sata poremećaj je dijagnostikovan i liječen, u poređenju sa pet pacijenata u grupi bez satova.

Svih pet pacijenata u grupi bez pametnih satova imalo je simptome i obratilo se ljekaru jer su se osjećali loše. U grupi s pametnim satovima oko 57 odsto ispitanika bilo je bez simptoma i vjerovatno ne bi ni saznali za poremećaj srčanog ritma da nisu nosili sat.

Tehnologija, ipak, nije bila bez grešaka. Van Stejn je za agenciju dpa izjavila da je bilo lažnih uzbuna, jer je samo oko polovine od 72 pacijenta koje je sat upozorio zaista imalo atrijalnu fibrilaciju.

U kontekstu sve opterećenijeg zdravstvenog sistema, nosivi uređaji omogućavaju praćenje velikog broja ljudi bez stalnih odlazaka u bolnicu, rekao je Vinter.

Istraživači vjeruju da bi bolnice mogle da zabilježe manji broj moždanih udara izazvanih atrijalnom fibrilacijom ako se pacijenti masovno budu testirali na ovaj način, što omogućava liječenje u veoma ranoj fazi bolesti.