Stanovnici SAD na izborima biraju svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa i 35 senatora, a u 36 saveznih država biraće se i guverneri.
Na ovim izborima trebalo je da se izaberu 33 senatora, ali će se na vanrednim izborima birati i senatori iz Floride i Ohaja, koji će zamijeniti američkog državnog sekretara Marka Rubija i potpredsjednika SAD Džej Di Vensa.
U Predstavničkom domu republikanci sada imaju tijesnu većinu od 218 mjesta, a kontrolišu i Gornji dom Kongresa sa 53 senatora.
Od 35 mjesta u Senatu, o kojima se odlučuje u utorak, 22 drže republikanci, a 13 demokrate, a predviđa se da će ishod sjutrašnjih izbora za Senat zavisiti od rezultata u Aljasci, Ajovi, Kanzasu, Mejnu, Mičigenu, Ohaju i Teksasu.
U sadašnjem sazivu demokrate u tih sedam država imaju samo senatora iz Mičigena, a da bi imali šansu da preuzmu kontrolu Gornjeg doma, moraće da zadrže senatore iz 13 država i da republikance pobijede u četiri “njihove” države.
Posljednje ankete pokazuju da od tih sedam država, koje će odlučiti ko će kontrolisati Senat, demokrate vode u pet – Kanzasu, Mejnu, Ohaju, Teksasu i Aljasci.
Stručnjaci su, međutim, više puta upozoravali da su ankete u prošlosti umjele da pogriješe, ali ističu da bi pobjede u nekoliko od tih sedam država predstavljale veliki uspjeh za demokrate, posebno ako se zna da su posljednji put imali senatora iz Kanzasa 1932, a iz Teksasa 1988. godine.
