To je kazalaprojektna koordinatorka Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Andrea Rovčanin koja je, gostujući u jutarnjem programu TV E „Budilnik“, govorila o rezultatima projekta „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024).

Rovčanin je ukazala da CeMI-jeva analiza kreirana u okviru datog projekta ne pokazuje da su mediji jedini ili direktni uzročnici verbalnog i drugog nasilja prema LGBTIQ zajednici.

„Verbalno nasilje dolazi iz različitih društvenih konteksta – porodice, kulture, politike, ali i medija. Mediji jesu važan posrednik jer imaju moć da oblikuju društvenu i medijsku klimu, ali nijesu jedini faktor“, kazala je Rovčanin.

Pojasnila je da je analiza CeMI-ja obuhvatila oko 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S u periodu od 2012 – 2024. godine, a čak 80 odsto tih komentara nosi negativan ton.

„Ovi podaci jasno govore kakva atmosfera vlada u online prostoru. Mediji imaju odgovornost, posebno kada je riječ o moderiranju komentara, jer neodgovorno upravljanje sadržajem može dodatno doprinositi širenju i podsticanju verbalnog nasilja“, istakla je Rovčanin.

Govoreći o ocjenama Agencije za audiovizuelne medijske usluge da je u Crnoj Gori zabilježen napredak u izvještavanju o LGBTIQ temama, Rovčanin je kazala da napredak postoji, ali da je u taj napredak dosta površan.

„Otvoreni govor mržnje danas se rjeđe pojavljuje nego ranije, ali negativnost nije nestala, ona se drugačije oblikovala kroz vrijeme. Kritike se sada često “pakuju“ u političke, ideološke ili cinične narative, pod izgovorom slobode govora i mišljenja. Zbog toga taj napredak ne možemo nazvati suštinskim“, objasnila je Rovčanin.

Osvrćući se na činjenicu da se najveći dio govora mržnje pojavljuje upravo u komentarima na portalima, Rovčanin je pojasnila da CeMI analiza nije imala regulatorni karakter niti je utvrđivala kršenja zakona.

„Danas je govor mržnje često teško prepoznati, čak i urednicima, jer nije uvijek eksplicitan kao ranije. To predstavlja dodatni izazov za moderaciju sadržaja“, kazala je Rovčanin.

Na pitanje ,,Zašto novinari dopuštaju da se da se kroz njihove tekstove širi mržnja pod izgovorom da samo prenose tuđe izjave?“, Rovčanin je objasnila da objavljivanje spornih stavova bez dodatnog objašnjenja ili konteksta često postaje povod za burne reakcije publike. Iako sam tekst ne mora sadržati govor mržnje, takav način izvještavanja može otvoriti prostor za negativne komentare, uključujući omalovažavanje i ismijavanje, čak i kada to nije bila namjera novinara.

„Na osnovu ličnog utiska, smatram da u nekim slučajevima to može biti posljedica nedovoljne medijske pismenosti, dok u drugima postoji i ciljana namjera“, dodala je Rovčanin.

Ona je kazala da je analiza pokazala da se LGBTIQ osobe u medijima znatno češće pojavljuju u rubrikama politika i društvo, dok su u kulturi i sportu znatno manje zastupljene, naročito kada je riječ o domaćoj sceni.

„U tim rubrikama uglavnom se pojavljuju poznate regionalne ili svjetske ličnosti, dok su LGBTI osobe iz Crne Gore gotovo nevidljive. Umjesto svakodnevnih životnih priča, fokus je najčešće na konfliktima, aktivizmu ili nasilju“, navela je Rovčanin.

Posebno ranjiva grupa, kako je ukazala, jesu transrodne osobe, koje su najčešće izložene online nasilju i uvredama, iako analiza nije posebno pratila namjerno pogrešno imenovanje ili rodno opredjeljenje.

„Problem je i način izvještavanja o transrodnim osobama, koji često ne zadovoljava ni osnovne etičke standarde“, kazala je Rovčanin.

Govoreći o dugoročnim trendovima, Rovčanin je navela da postoje određeni pomaci u društvenoj svijesti, ali da oni nijesu zadovoljavajući.

„Komentari su danas manje eksplicitni, ali i dalje u velikoj mjeri prisutni. Od oko 35.000 komentara, svega oko pet odsto je naknadno obrisano, što pokazuje da se problem i dalje ozbiljno potcjenjuje“, rekla je Rovčanin.

Na pitanje o potrebi strože kaznene politike, Rovčanin je ocijenila da u Crnoj Gori problem nije samo u zakonima, već u njihovoj primjeni.

Najavila je i da će CeMI u narednom periodu organizovati okrugli sto na kojem će, uz učešće Agencije za audiovizuelne medijske usluge, civilnog društva, medija i LGBTI zajednice, biti predstavljeni rezultati istraživanja i formulisane konkretne preporuke.

Rovčanin je poručila da je ključ u jačanju medijske i digitalne pismenosti.

„Potrebne su ciljane obuke za novinare i urednike, kao i strateška saradnja svih relevantnih aktera. Govor mržnje je dubok društveni problem i može se rješavati samo zajedničkim, odgovornim pristupom“, zaključila je Rovčanin.

Analiza koju je CeMI sproveo nastala je u okviru projekta „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ u crnogorskim medijima (2011–2024)“, koji sprovodi CeMI, a podržan je kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA – LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.