Poljska je juče zvanično istupila iz međunarodne konvencije koja zabranjuje upotrebu tog kontroverznog oružja.

Sporazum o zabrani protivpješadijskih mina iz 1997. godine, poznat i kao Otavska konvencija, zabranjuje potpisnicama da posjeduju ili koriste protivpješadijske mine, koje mogu ostati aktivne godinama i poznate su po tome što su izazvale brojna stradanja civila u bivšim ratnim zonama, uključujući Kambodžu, Angolu i Bosnu i Hercegovinu.

Poljska je dokument ratifikovala 2012. godine i završila uništavanje svojih zaliha protivpješadijskih mina 2016. Tamošnje vlasti nakon istupanja, navele su da planiraju ponovnu proizvodnju tog oružja.

“Ove mine su jedan od najvažnijih elemenata odbrambene strukture koju gradimo na istočnom krilu NATO-a, u Poljskoj, na granici sa Rusijom na sjeveru i sa Bjelorusijom na istoku”, izjavio je Zalevski.

On je rekao da Poljska mora da se brani od Rusije, zemlje koja ima “veoma agresivne namjere prema svojim susjedima” i koja se nikada nije obavezala na međunarodni sporazum o zabrani mina.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, susjedne države preispituju svoje učešće u tom međunarodnom sporazumu.

Prošle godine Varšava se pridružila Finskoj, Estoniji, Letoniji i Litvaniji i Ukrajini, u najavi da će napustiti sporazum. Rusija je jedna od gotovo trideset zemalja koje nikada nisu pristupile Otavskoj konvenciji, uključujući SAD.

Srbija je pristupila Otavskoj konvenciji 18. septembra 2003. godine, a na snagu je stupila 1. marta 2004. godine. To znači da se Srbija obavezala da ne koristi, ne proizvodi i ne skladišti protivpješadijske mine, da uništi svoje zalihe i da radi na čišćenju minskih polja i zaštiti civila u skladu sa međunarodnim obavezama iz tog sporazuma.

Mine su eksplozivno oružje koje se postavlja na zemlji ili plitko ispod nje i aktivira se kada osoba ili vozilo pređe preko njih. Protivtenkovske mine, koje su dizajnirane da ne reaguju na težinu osobe, nisu zabranjene Otavskom konvencijom.