Za to su odgovorni mikrobi koji razjedaju čelik od kojeg je napravljen nekada najveći brod na svijetu, navodi list. Ovi mikrobi formiraju zarđale strukture koje iz godine u godinu čine olupinu Titanika sve krhkijom, a pored njih tu je i dejstvo morskih struja, soli i ogroman pritisak na velikoj dubini.

Terase i ograde na olupini broda se lome i otpadaju, a veliki djelovi olupine su se već urušili. Podvodni snimci prikazuju da je na mnogim mjestima od nekada slavnog Titanika ostala samo ljuštura.

Neki istraživači upozoravaju da bi za 20 godina od broda mogla da ostane samo gomila rđe na dnu okeana. Neka druga predviđanja su još drastičnija i sugerišu da bi veliki djelovi brodske olupine mogli potpuno da nestanu do 2030.

Istovremeno, međunarodne ekspedicije nastoje da sačuvaju brod, barem u digitalnoj formi, za buduće generacije.

Koristeći vrhunsku najmoderniju tehnologiju, snimljene su stotine hiljada slika visoke rezolucije kako bi se stvorio trodimenzionalni model olupine. To će omogućiti da se olupina Titanika doživi na virtuelan način, čak i ako bi njen original nestao u dubinama okeana, navodi Bild.

Titanik, koji je napravila kompanija Harland & Volf u Belfastu, smatran je najvećim brodom na svijetu 1912. Na svom prvom putovanju od Sautemptona do Njujorka, brod je udario o santu leda u noći 15. aprila te godine i potonuo, povukavši za sobom više od 1.500 ljudi.

Jedno je izvjesno, a to je da će se Titanik, koji je inspirisao mnoge filmove, knjige i izložbe, u nekom trenutku potpuno raspasti na dnu okeana, a pitanje nije da li će se to dogoditi, već kada, navodi list.