To je “Vijestima” juče kazala Vanda Babić Galić, specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

Ona je potvrdila da je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova te zemlje, na čijem je čelu Gordan Grlić Radman, predložilo održavanje sastanka s crnogorskom stranom 25. marta, s ciljem rješavanja jednog od otvorenih pitanja.

“Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) nije bilo u mogućnosti prihvatiti predloženi termin”, kazala je Babić Galić.

Ona je navela da je primljeno obrazloženje ostavilo određeni prostor za “dodatna pojašnjenja”, posebno u pogledu dalje dinamike održavanja sastanka.

“Takođe, u ovoj fazi nije primljen predlog alternativnog termina”, tvrdi Babić Galić.

Bilateralni razgovori (konsultacije) između dvaju ministarstava o rješavanju otvorenih pitanja, počeli su krajem januara 2025. godine, nakon što je Zagreb blokirao Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima sa EU, krajem 2024.

Hrvatski zvaničnici su u februaru ove godine kazali da u pregovorima o rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja sa Crnom Gorom postoji napredak “u milimetrima”.

Na pitanje “Vijesti” šta je, konkretno, do sad dogovoreno s hrvatskom stranom na planu rješavanja za njih spornih pitanja – među kojima su obeštećenje zatočenika u nekadašnjem logoru u Morinju, pitanje vlasništva nad brodom “Jadran”, razgraničenje dvije države (Prevlaka)… – iz MVP-a su krajem februara odgovorili da je riješeno pitanje prostora za hrvatsku zajednicu u Tivtu, obnovljeni međuvladin Odbor za manjine i Komisija za nestala lica, te da je održana Ljetnja škola hrvatskog jezika (uz plan da postane godišnja).

Kazali su i da su u toku završne aktivnosti na formiranju komisije za razgraničenje i utvrđivanje državne granice, kao i komisije za rješavanje pitanja vlasništva nad brodom “Jadran”.

S druge strane, Vlada Hrvatske u oktobru je formirala “Povjerenstvo za rješavanje pitanja povrata školskog broda ‘Jadran’ i drugih pitanja sukcesije vojne imovine sa Crnom Gorom”.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković objavio je u četvrtak na društvenim mrežama da je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore odgodilo predstojeći sastanak s hrvatskim kolegama, upitavši zašto su to učinili.

Iz MVP-a su “Vijestima” u četvrtak veče kazali da su kolege u Hrvatskoj obavijestili da “rade na ispunjavanju preduslova za organizovanje sastanka na predviđenom nivou”, kao i da će blagovremeno ponuditi nove termine za održavanje sastanka.

Iz resora na čijem je čelu ministar Evrin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) rekli su da se, kao što su više puta informisali javnost, sva otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske tretiraju kroz kontinuiranu komunikaciju “na visokom i najvišem nivou”. Pojedinim pitanjima se, kako navode, bave odgovarajuće komisije, odbori i druga radna tijela.

“Kao što je juče (prekjuče) javnost obaviještena, u Zagrebu je održan sastanak nadležnih tijela Crne Gore i Hrvatske za traženje nestalih lica, na kom su razmijenjene informacije o neriješenim slučajevima nestalih lica, kao i ostala pitanja od značaja za unapređenje saradnje”, naveli su.

Babić Galić kaže da Hrvatska očekuje da će se u najskorije vrijeme usaglasiti novi termin sastanka, kako bi se dijalog nastavio u duhu dobrosusjedskih odnosa i uzajamnog uvažavanja u skladu s međunarodnim pravom i dobrom diplomatskom praksom.

“Ali, ako do toga ne dođe, Hrvatska će razmotriti dalje korake u zaštiti svojih interesa u skladu s međunarodnim pravom i dobrom diplomatskom praksom”, upozorila je.

Ističe da je Hrvatska već ranije iskazala namjeru da se do sredine februara održi prvi susret dvije komisije.

“Budući da odgovor nije dobijen, nakon određenog perioda pristupilo se i formalnom upućivanju predloga termina sastanka”, navela je.

Kako je dodala, Hrvatska pridaje veliku važnost nastavku konstruktivnog dijaloga s Crnom Gorom, te smatra da je za rješavanje otvorenih pitanja potreban redovan i institucionalno utemeljen angažman.

“U tom kontekstu, podsjećamo da pitanja poput povrata imovine u okviru vojne sukcesije, kao i pitanje školskog broda ‘Jadran’, zahtijevaju kontinuiranu saradnju i otvorenu komunikaciju”, rekla je.

“Vijesti” su početkom septembra prošle godine objavile da su Podgorica i Zagreb pred rješavanjem dijela spornih pitanja, i da bi potencijalni dogovor trebalo da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima zarobljenim u logoru u Morinju, neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, te promjenu imena kotorskog bazena, a da će pitanje vlasništva nad brodom “Jadran” biti ostavljeno za kasniji dogovor ili međunarodnu arbitražu. Međutim, do dogovora još nije došlo.

Hrvatska je, u međuvremenu, ispostavila nove zahtjeve Crnoj Gori. Ona je početkom oktobra prošle godine poslala diplomatsku notu Podgorici kojom traži da se Hrvatima u Boki vrati imovina koja im je “oteta”, “raznim mahinacijama i čudnim upisivanjima u katastarske i druge planove”, tokom agresije na Hrvatsku početkom devedesetih godina prošlog vijeka.

Iz resora kojim rukovodi Ibrahimović tada su saopštili da se za taj slučaj i ranije interesovalo hrvatsko ministarstvo, kad im je predočen stav da su ova pitanja u Crnoj Gori regulisana Zakonom o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Kazali su da se taj zakon jednako primjenjuje na sve građane Crne Gore, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.

Crnogorske opštine Kotor, Tivat i Ulcinj saopštile su tada da ne posjeduju dokumentaciju koja potvrđuje navode s hrvatske strane – da su nekretnine na teritoriji tih opština oduzimane hrvatskim porodicama i nezakonito uknjižene na treća lica.